Više Ce J J gledati n kupovati

Iako službene statistike ne postoje i nitko o tome ne želi javno govoriti, kad isključite diktaton, zastupnici brendova požalit će se da crno tržište, koje uključuje mobitele i dodatnu opremu, na godinu proguta od tri do pet posto vrijednosti tržišta, odnosno 80-ak tisuća uređaja. Većinom se prodaju premium proizvodi koji se na crnom tržištu pojavljuju nekoliko mjeseci prije nego u službenoj prodaji. Ista je situacija bijela i s iPhoneom. Tržište koje se oglašava putem oglaska brže je i kad je riječ o popustima. Naime, kad se uređaji pojavu u legalnoj prodaji, preprodavači spuštaju cijenu više od tisuću kuna. Primjerice, model Nokia N95 u slobodnoj prodaji stoji 3.698 kuna, a cijena je putem oglaska otprilike dvije tisuće kuna. Cijena je Samsungova SGH-U900 u slobodnoj prodaji otprilike 2,5 tisuća kuna, a na crno se može nabaviti za 1.500. Unatoč usmenom jednogodišnjem jamstvu preprodavača, nitko vam ne može jamčiti da će vaš uređaj i punjač u jamstvenom roku funkcionirati. Naime, jamstvo se obično svodi na to da preprodavač ostavi broj na koji se ‘u slučaju da nešto nije u redu’ može javiti, što nije nikakva garancija. Zato je, koliko god cijena bila privlačna, kupnja mobitela na crno zapravo kupnja mačka u vreću.

Službene podatke o tržišnim udjelima od operatera nismo dobili, ali časopis Mobil Media u rujnu je proveo istraživanje koje je pokazalo da se ovisno o tromjesecu, odnosno o tome kako određeni operater odluči pokrenuti marketinšku kampanju za određeni brend, za prvu poziciju u Vipnetu bore Sony Ericsson, Nokia i Samsung. Prema istraživanju, Sony Ericsson bio je prvi (30-ak posto), slijedila ga je Nokia (27 posto), Samsung (22 posto) te Motorola (šest posto).

U istraživanju koje je za Lider proveo Hendal većina građana, njih 37,3 posto, izjavilo je da najviše upotrebljavaju Nokiju. Samsung rabi 18,3 posto, Sony Ericsson 12, Motorolou sedam, Siemens 6,3, a LG samo jedan posto. Za kategoriju ‘neki drugi’ odlučilo se 18,3 posto građana.

Prema istraživanju agencije Puls je Attila Der, voditelj uređa Nokije Hrvatska. Tržište ocjenjuje kao veoma napredno, a misli da je kupcima pri kupnji novih uređaja od funkcija važniji dizajn. Kad je riječ o trendovima, klizi telefoni sve su popularniji, a uređaji bez kamere i oni s crno-bijelim ekranom više ne prolaze. Nokijine telefone distribuiru Mobis electronic.

• Većina proizvođača prodaje samo hardver, no mi nastojimo ponuditi cjelovita rješenja i korisnicima i operaterima. Trenutačno nam je u fokusu mnogo toga: od navigacije i glazbenih uređaja do naprednih poslovnih telefona i ‘slidera’, koji postaju sve popularniji – kaže voditelj uređa Nokije Hrvatska.

O snazi tržišta mnogo govori podatak da su svi brendovi koji nešto znače na tržištu u posljednje tri godine otvorili predstavljanja u Hrvatskoj. Koliko je važno imati lokalni ured, pokazuje primjer Sony Ericsson, koji ured u Hrvatskoj ima od 2001. Rezultati su očiti: za razliku od globalnog tržišta, gdje je na petome mjestu, u Hrvatskoj se bori za sâm vrh.

• Naši proizvodi mogu se pronaći kod sva tri hrvatska mobilna operatera i u prodajnoj mreži triju ovlaštenih distributera (Intelkom, Miroslav i M SAN). Prednost u odnosu na konkurenciju jest Sony Ericssonovo znanje i iskustvo, Sonyjevo veliko iskustvo na području multimedijske i Ericssonovo znanje na području tehnologije. Posljednjih nekoliko godina postigli smo velik uspjeh s proizvodima Walkman u kategoriji glazbenih telefona i sa Cyber-shotovim proizvodima u kategoriji telefona s fotoaparatom – kaže Sanja Rodinis, direktorica predstavljanja Sony Ericsson za Hrvatsku, Sloveniju i BiH.

Europatrade, zastupnik Samsunga za Hrvatsku, procjenjuje da je njegov brend drži 35 posto tržišta. Svoje proizvode distribuiru uz pomoć mreže vlastitih maloprodajnih centara, zatim prodaje mreže partnera skih tvrtki te ponudom svih triju operatera. – Samsung je prvi na svijetu predstavio telefone s integriranim fotoaparatima, telefone s ugrađenim MP3 ‘playerima’, telefone koji su prvi mogli reproducirati DiVX i Xvid datoteke, prve TV telefone koji reproduciraju televizijske programe… Sve mu to Samsung je dodao atraktivan dizajn uređaja – rekao nam je Nino Konecki iz Europatrade Mobilea.

Kao da većina korisnika mobitela mijenja svaku godinu do godinu i pol, a s dolaskom svakog novog uređaja tržište nešto više kad je riječ o tehnologiji. Primjerice, nekoć je korisnicima bilo dovoljno da mobilni kameru s dva megapiksela, a sada traže modele s pet. Ne tako davno u redu je bilo podatke slati GPRS mrežama, a danas ne žele ni čuti ni za što manje od EDGE podrške.

• Zbog sve veće ponude nekad skupi uređaji danas su postali dostupni većem krugu korisnika. Tomu u prilog govori podatak da Samsung na globalnoj razini svake godine ostvaruje dvoznamenkasti rast prodaje, a 2007. završio je s 161 milijunom prodanih mobitela ili 47 milijuna više nego godinu prije – zaključuje Konecki.

I to je to kad je riječ o vodećem trojcu. Za četvrto mjesto bore se Motorola i LG. Istovjetno globalnoj situaciji, Motorola je u velikom padu, a LG, koji se proizvodnjom mobilnih uređaja bavi tek od 2001., raste najbrže.

• Kad smo 2006. otvorili ured u Hrvatskoj, LG je držao samo tri posto tržišta. Godine 2007. skočili smo na osam do 10 posto, a 2008. očekujemo rast na 12 posto tržišnog udjela. Prodali smo dvostruko više uređaja od Motorole i mislim da smo trenutačno na četvrtome mjestu – rekao nam je Mario Medved, direktor LG-a Hrvatska.

Osim što je zastupljen u sva tri operatera, LG-ove mobitele distribuiraju Intelcom, Rightphone i Ecos. Na pitanje na koji segment tržišta ciljaju, Medved odgovara da ciljaju na sve. Bez obzira na to radilo se o najjeftinijem ili pak najskupljej uređaju, cilj je kupcima ponuditi inovativne uređaje atraktivnog dizajna koji se lako upotrebljavaju. Koliko je LG-u hrvatsko tržište važno, govori podatak da se softver za uređaje lokalizira za hrvatsko tržište jednako brzinom kao i da je riječ o bilo kojem drugom tržištu.

U ljeto 2005. objavljena je vijest o BenQovu preuzimanju Siemensova Odjela proizvodnje mobilnih uređaja, a potkraj iste godine tvrtka je i službeno počela raditi. Početkom 2006. predstavljeni su prvi uređaji pod novim brandom BenQ-Siemens, tijekom lipnja zaživjela je i hrvatska podružnica, novi brend nastavio je ondje gdje je Siemens stao te je prema prodaji u Hrvatskoj bio među prvih pet. U BenQ Mobileu očito se nisu dovoljno dobro pripremili na žestoku konkurenciju jer čim je matična dalekoistočna kompanija BenQ zatvorila svoju financijsku slavinu, BenQ Mobileova kola krenula su nizbrdo.

Matematika za nautičare jedan je od ključnih problema Strategije i način na koji definira buduću korist: prema njoj udvostručenje kapaciteta rezultiralo bi udvostručenjem prihoda, što će reći da prema našim stratezima umnožavanjem vezova prihod jednoznačno raste. A to je, kažu poznavatelji nautičkog biznisa, posve neutemeljeno. Prema pokazateljima iz mediteranskog bazena zarada od veza tek je djeliti one ukupnog nautičkog sektora, a to znači da nije dovoljno odrediti samo što i gdje sagraditi nego kakve usluge i kakav tip turizma oko toga oblikovati. Tu, naime, leže pravi eur! A tu su naši stratezi našeg nautičkog biznisa tanki. U tom bi smislu ono ‘ploviti se mora’ s početka teksta moglo dobiti još jedan dodatak: pametno je prije toga znati – matematiku.

Djelatnost marina u ovome času najmanje trpi posljedice krize, a kad se sve to sabere, razumljiva su – od krize starija – inzistiranja županija, koje su u svoje planove razvoja upisale čak 33.655 novih komercijalnih vezova, što je više negoli dvostruko u odnosu na ono što sada imamo.

U tom smislu strategija je već odavno bila nužna, a da je tomu tako, pokazuju i vršenja po nautici, rečimo Barbierijevu devastirajućem projektu 100 lučica u 100 (najljepših) uvala. S njim je prije dvije godine rasprstio novi strateški plan, ali on je, kao što se čuje, znatno promijenjen u razradi u nadležnim ministarstvima. Što u tom smislu donosi Kalmetino necejlovito i paušalno predstavljanje Strategije, marketinški okrštene slo-ganom 3 x 15? Navedene brojke pznaje gradnju najviše 15 tisuća novih vezova na najmanje 15 novih vrstnih lokacija i ostvarivanje ukupnog prihoda od nautičkog turizma od 15 milijardi kuna u 2018. Kresanje županijskih apetita na manje od 50 posto nije beznačajno, premda ritam gradnje od u prosjeku 1.500 vezova na godinu i dalje ostaje prevelik i objektivno može potaknuti stihiju u pratećim djelatnostima.

Izgubili ste smisao za avanturu? nüvi 550 je pravi izbor. Ova osobna satelitska navigacija pokazat će vam svijet autom, biciklom, brodom ili pješice. Tko kaže da trebate mijenjati uređaj prelaskom s četiri na dva kotača – jednostavno odaberite i otključajte mod koji vam odgovara. Robustan, vodooodporan i čvrst uređaj s elektroničkim kompasom i fotonavigacijom, nüvi 550 je doista navigacija bez granica. nüvi 550 ima učitanu detaljnu kartografiju cijele Europe i Hrvatske, a kompatibilan je s cestovnom AdriaROUTE, topografskom AdriaTOPO i nautičkom BlueChart kartografijom.

Garmin GPS uređaje potražite na prodajnim mjestima: Chipoteka, Vemil, HGspot, Technoma Navigo sistem d.o.o. Pj. Zagreb, Nemčićeva 10, Tel. 01/ 2334-034, Pj. Split, Zvonimirova 85, Tel. 021/ 503-540, E-mail: [email protected], www.garmin.com.hr