17. Dan energije u Hrvatskoj

Energetska politika i sigurnost opskrbe u Europskoj uniji, Hrvatskoj i zemljama u okruženju do 2030. bile su okosnica stručnog skupa 17. dana energije u Hrvatskoj, tradicionalne manifestacije Hrvatskog energetskog društva održane u petak, 21. studenog u Zagrebu. Forum je okupio dvjestotinjak energetskih stručnjaka i 21 predavača iz cijelog svijeta koji su predstavili analize, procjene i vizije razvoja energetike do 2030.

Predsjednik Hrvatskog energetskog društva dr. Goran Granić naglasio je da je nužno ponuditi novu energetsku viziju za razdoblje do 2050., pri čemu ni Hrvatska nije iznimka.

Problemi u energetici globalnih su razmjera, a jednako se odnose na vlade koliko i na velike potrošače. Dosadašnji način razmatranja problema i metode koje se upotrebljavaju u planiranju u energetici ne mogu ponuditi primjerena rješenja za budućnost, pa svijet treba novu viziju rješavanja energetskih problema – rekao je Granić.

Pritom je istaknuo da trošak rješavanja problema energetskog razvoja u uvjetima radikalne redukcije emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova nije malen i da svi trebaju biti svjesni kako se cijena energije može udvostručiti čak i ako se isključu politički i špekulantski utjecaji.

Granić je poručio da se do 2050. emisija stakleničkih plinova mora prepoloviti, što znači da će trošak razvoja tehnologija koje to omogućuju sigurno povećati cijene energije za krajnje potrošače. Izaslanik i savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za gospodarstvo Dubravko Radošević naglasio je da je upravo u tijeku javna rasprava o novoj strategiji energetskog razvitka Hrvatske, čiji je zadatak osigurati pouzdanu i sigurnu opskrbu, održivost energetskog razvitka i općeg razvitka Hrvatske. Poručio je da Hrvatska u sklopu nove energetske strategije i dalje treba razvijati projekte kao što su LNG terminal, reaktivirati Družbu Adrije, razmotriti mogućnost gradnje nuklearne elektrane i sudjelovanja u projektu Južni tok te uključiti se u aktivnosti vezane uz…

Budući da se na globalnoj razini potreba za energijom povećava u svim sektorima potrošnje, ključ rješenja nove su tehnologije i odgovornost svih sudionika i na razini država i na razini tvrtki i građana.

Trenutačnu situaciju u globalnoj energetici dr. Goran Granić ocijenio je nestabilnom jer globalna financijska kriza i političke napetosti utječu na velike oscilacije cijene nafte i derivata, plina i drugih energenata. U svom je izlaganju upozorio da su energetski sustavi diljem svijeta suočeni s rastom potrošnje i ograničenošću rezervi te sa zastojem u modernizaciji rafinerija i u razvoju drugih tehnologija, a upitna je i realizacija ciljeva postavljenih Kyotskim protokolom s obzirom na to da obvezu smanjenja emisija nisu preuzele zemlje poput Kine, Indije i SAD-a.

Ključnim rješenjem trenutačnih teškoća s kojima se suočavaju energetski sustavi svih zemalja u Europi i svijetu, a koje se velikim dijelom odnose na povećanje potrošnje električne energije u budućem razdoblju, Granić vidi u novom pristupu planiranju energetike, novim modelima, detaljnijim analizama i novim tehnologijama.

Ključ rješenja nove energetske politike nove su tehnologije i odgovornost svih sudionika kako na razini država, tako na razini tvrtki i građana. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije jedno je od rješenja, s time da je važan pozitivan odnos javnosti prema novoj energetskoj politici kao i dostupnost informacija i dijeljenje znanja među svim zemljama unatoč tržišnom okruženju i usprkos natjecanju – poručio je Granić.

Naglasio je da već danas treba početi mijenjati odnos prema planiranju energetike jer su potrebne velike promjene, a na raspolaganju je ograničeno vrijeme.

Prilikom planiranja energetičari trebaju uzeti u obzir parametre poput ograničavanja emisije stakleničkih plinova za posljekotko razdoblje i globalni porast potreba za energijom u svim sektorima potrošnje. To je nužno da bi se energetsko tržište uspješno razvijalo i postavila ispravna politika energetske učinkovitosti. Za uspješan razvoj važan je preduvjet i povezivanje mrežne infrastrukture nacionalnih mreža, usklađenost energetske politike s drugim vrstama politike i razvoj međunarodnih odnosa, posebno u EU – zaključio je Granić.