BANKARSTVO

Iako HNB pravodobno otpušta potrebnu likvidnost i vodi računa o tome da država financira njem kod domaćih banaka iz njih ne istisne poduzeća, to vjerojatno neće biti dovoljno da utaži glad realnog sektora za kreditima, uključujući i turizam. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, smatra da će se zbog zatvaranja inozemne slavine potražnja za velika poduzeća preliti u domaće banke, pa će veliki iz banaka istisnuti male i srednje turističke poduzetnike. Doduše, nekoliko bi većih turističkih tvrtki s dobrostojecom bilancom i kvalitetnim projektima moglo dobiti kredit u inozemstvu (krediti se neće potpuno zatvoriti), no većina će se investicija morati odgoditi za neka bolja vremena ili bar usporiti, kaže Stojić. Iako 2009. očekuje otprilike pet posto manje turista, prihod po turistu svejedno će rasti, a poboljšat će se i struktura smještajnih kapaciteta. Nova bi turistička ulaganja izdašnje mogla financirati eventualno EBRD, koja je i dosad bila okrenuta malim i srednjim poduzetnicima, misli Stojić.

Turistički stručnjaci procjenjuju da će krizu najmanje osjetiti zemlje koje se nalaze blizu emisivnih tržišta s kojih će turisti više putovati automobilima, pa možemo očekivati rast prometa i veći prihod od cestarina. Putnički promet na europskim aerodromima pao je više od tri posto, a predstavnici zračnog prijevoza u Hrvatskoj očekuju 10 do 15 posto manje noćenja turista i do 25 posto manje prihoda od turizma.

• Ta je procjena iznesena na osnovi iskustava pojedinih tržišta, kao i očekivanog bankrota nekoliko europskih avio prijevoznika. Ako uzmemo u obzir cijene goriva, vinjeta te vrijeme i troškove puta, očito je da je i dalje zračni prijevoz jeftiniji od cestovnog, pa teorija o blizini Srednjee Europe kao prednost ne drži vodu – smatra Tonči Peović, direktor zračne luke Dubrovnik. Aviokompanijama bi, kaže, država trebala ponuditi zajamčeno bukiranje od 60 do 80 posto s ciljanih tržišta i tako podijeliti rizik linijskog letenja ili bi im trebalo uplatiti određeni iznos za svakoga dovedenog putnika.

Prehrambena industrija jedna je od najnažnije vezanih uz turizam, a rast kanala HoReCe u posljednje vrijeme nadmašuje sve druge. Agrokor, primjerice, u idućoj godini očekuje 1,5 milijardi kuna iz tog kanala, što je rast od 24 posto, pa bi potres u turizmu značio ozbiljan pad prometa.

• Možemo očekivati da će za prehrambenu industriju najteži dani krize biti u posljednjem kvartalu 2009., kad će dobrim djelom puni efekti nelikvidnosti i pada potrošnje rezultirati punim skladištima i sveopćim spuštanjem cijena bez vidljivih učinaka. Tvrtke na to moraju reagirati odmah, i to ubrzanim restrukturiranjem i smanjenjem operativnih troškova te razvojnim projektima koji će im pomoći da se izvuku iz stagnacije prije konkurencije – kaže Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar. Konzultant ATKearneya Zlatko Bazianec pak smatra da će se brojne prehrambene tvrtke s velikim prihodima (i profitom) od turističke potrošnje suočiti s njihovim padom, ali i maržama zbog većeg udara privatnih marki, koje mogu očekivati čak i rast prodaje.

Iako se često govori o velikom utjecaju turizma na hrvatsko maloprodajno tržište, statistički podaci pokazuju da on i nije tako velik.

• Prosječna potrošnja turista po ostvarenom noćenju u 2007. bila je 55 eura, od čega 10-ak eura otpada na kupne kupovine. Ukupna je turistička potrošnja u maloprodaji otprilike 3,8 milijardi kuna, odnosno otprilike 5,8 posto, odnosno relativno malo utječe na kretanje kupne maloprodaje – objasnio je Dražen Lulić iz konzultantske tvrtke Caper. Dakle, čak i ako se ostvare najčvršće prognoze koje govore o padu dolaska stranih turista u Hrvatsku od 20 posto, to neće poražavajuće utjecati na hrvatsku maloprodaju jer će se ukupni prihodi smanjiti sa 65 milijardi kuna na 64,2 milijarde. Naravno, smanjenje prihoda od turizma neće jednako utjecati na sve trgovce, a najviše će, naravno, biti pogodni Kerum, Studenac i drugi trgovački lanci kojima se većina trgovačkih objekata nalazi na obali i kojima turistička potrošnja u prihodima sudjeluje s mnogo većim postotkom.

Koliki je utjecaj turizma na graditeljstvo, teško je brojčano ustvrditi. No stručnjaci iz djelatnosti smatraju da će pesimističke prognoze turističke sezone utjecati i na gradnju novih i obnavljanje sadašnjih objekata u turizmu.

• Poslovni rezultati turističkih tvrtki sigurno će utjecati na graditeljsku industriju, odnosno na poslove obnavljanja sadašnjih i gradnje novih objekata – kaže Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca graditeljstva. S njim se slaže i Tomislav Perović, direktor Colliersa:

• Zbog cjelokupne ekonomske situacije i nemoćnosti financiranja sigurno će se smanjiti ulaganje u turističke kapacitete. Doduše, investicije u ovom segmentu planiraju se dosta ranije, tako da će se projekti koji imaju zatvoreno financiranje vjerojatno realizirati – rekao je Perović. Ipak, mnogo više od turizma na građevinsku će industriju, koja zapošljava otprilike 130 tisuća ljudi, najviše utjecati državni i lokalni infrastrukturni projekti jer niskogradnja u graditeljstvu sudjeluje s više od 60 posto.

Hrvatski turizam još je u tranziciji i upravo u ovom dijelu postoje znatni prostori za promjene. PDV od deset posto diskutabilan je i u smislu turizma trebalo bi učiniti određene ustupke koji nisu nužno smanjenje postojeće stope, već jasniji okvir i porezna stopa jednaka za sve subjekte u turizmu. S prihodne strane hotelijera bi odgovarao slabiji tečaj kune, s obzirom na to da imaju više od 70 posto udjela prihoda u stranoj valuti. Monetarnu politiku bi možda trebalo mijenjati, no pitanje je je li to pametno u ovoj situaciji. Hotelijeri imaju kreditne obveze koje su vezane uz valutne klauzule i u trenutačnoj dubokoj krizi financijskog sektora i ‘divljanju’ kamatnih stopa posljedice promjene monetarne politike bile bi poražavajuće.

Iako su hotelijeri najavili da neće spuštati cijene, pravo stanje stvari na svjetskom tržištu znat će se tek u ožujku, kada stignu prvi konkretniji rezultati bukinga, i sigurno je da će se politika cijena u međuvremenu mijenjati u odnosu na signale iz okruženja. Putničke agencije još ne osjećaju pritisak krize, pravi buking počinje u ožujku, no one ionako ne ovise o kreditima banaka. Europski agenciji trendovi pokazuju da će se sve više manjih i srednjih agencija udruživati i prisiliti ih na veću suradnju. Udrugu hrvatskih putničkih agencija predlaže ponovno aktiviranje tzv. TU-14 obrasca, putem kojega država pokriva prosječni trošak promidžbe po gostu u iznosu od 20 kuna, a za kongresne goste 40 kuna. Uzme li se u obzir da agencije na godinu dovedu oko 3,5 milijuna gostiju, to bi iznosilo oko 70 milijuna kuna dodatne stimulacije za agencije.