Burze

U potrazi za dnom. Tako bi se otprilike mogla opisati situacija na domaćoj i stranim burzama. Naime, prošli je tjedan Crobex potonuo na razini niže od 1.700 bodova, a slično se dogodilo i s američkim S&P500 Indeksom, koji se opasno približio razini od 700 bodova. Ukratko, jasno je da tehnička analiza neće ponuditi pouzdan odgovor na pitanje gdje je dno, no čini se da bi nas sljedećih dana mogla zadesiti stabilizacija cijena odnosno njihov povrat na nešto više razine. Razlozi su brojni, a među najvažnijima svakako treba istaknuti formiranje Obamina gospodarskog tima i spašavanje Citi Groupa. Potonje je vjerojatno kratkoročno i mnogo važniji. Da podsjetimo, Citi se prošli tjedan našao na pragu bankrota, nakon čega su uslijedili pregovori s Vladom SAD-a. Pad cijene dionice za više od 60% samo u prošlome tjednu dolio je ulje na vatru i povećao sumnju da je banku moguće spasiti bez državne intervencije. Rješenje je dogovoreno tijekom vikenda, slično kao i kod nedavnih propasti Bear Stearnsa i pripajanja Merill Lyncha. Dakle, Citi će prema postignutom dogovoru primiti 306 milijardi američkih dolara jamstava američke Vlade i dokapitalizaciju u visini od 20 milijardi dolara.

Očekivano, niti na domaćem terenu investitorima prošli tjedan nisu cvale ruže, a s obzirom na pad cijena i rasprodaju dionica koja je u pojedinim trenucima graničila s panikom. Sve u svemu, ta situacija vjerojatno ne može još dugo potrajati, a s obzirom na to da su mnoge domaće kompanije prešle iz donedavne faze precijenjenosti na potpuno suprotnu stranu, u zonu znatne podcijenjenosti. U tom smislu, investitori bi svakako trebali pratiti dionice kompanija koje u bilancama imaju ‘podnošljivu’ razinu duga te koje u znatnoj mjeri ne ovise o stanju trenutačnog gospodarskog ciklusa. Potvrdu o znatnoj podcijenjenosti nekih domaćih kompanija svakako treba potražiti i u ‘aktivnostima kompanijskih trezora’, a s obzirom na to da su mnoge domaće kompanije posljednjih tjedana stjecale vlastite dionice ne bi li investitorima i na taj način poslale jasan signal da su podcijenjene.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bila je redovna dionica Croatia osiguranja, koja je na vrijednosti izgubila čak 32,5%, na tjednom prometu koji je iznosio nešto više od 520 tisuća kuna. Za tako snažan pad dionice Croatia, osim opće prošlotjedne rasprodaje dionica bili su podjednako zaslužni i devetomjesečni rezultati poslovanja. Naime, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, Croatia je zabilježila oštar pad devetomjesečne neto dobiti, s prošlogodišnjih 148,5 milijuna kuna na ovogodišnjih 68,26 milijuna kuna. Pad neto dobiti posebno je bio snažan u trećem ovogodišnjem kvartalu, s obzirom na to da je ostvarena neto dobit u navedenom razdoblju iznosila 6,31 milijuna kuna, a lani u isto vrijeme čak 41,8 milijuna kuna.

U prošlome radnom tjednu dionički je indeks Zagrebačke burze – Crobex ponovno zabilježio snažan pad vrijednosti. Naime, njegova je vrijednost prošli tjedan pala novih 16,17%, odnosno sa 2.044,25 na svega 1.713,66 bodova, i to zahvaljujući oštrom padu svih dionica sastavnica indeksa. U isto vrijeme, obveznički je indeks Crobis zabilježio lagani oporavak, koji je na tjednoj razini iznosio 0,27%. Time je vrijednost Crobisa u prethodnom tjednu porasla, s 89,05 na konačnih 89,29 bodova.

Prije desetak dana rovinjska je Adris Grupa objavila devetomjesečne rezultate poslovanja. Ukratko, rezultati se mogu ocijeniti očekivanim, a s obzirom na posljednja kretanja u domaćem i regionalnom gospodarstvu. Naime, Adris Grupa je tijekom devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila neto dobit u iznosu od 579,38 milijuna kuna (35,76 kuna po dionici), što je bilo 17,16 posto manje nego u istom razdoblju lani. Poslovni prihodi Grupe nisu se mijenjali, a ove su godine iznosili 2,47 milijardi kuna. Pritom su se prihodi od prodaje u zemlji povećali 18,3%, na iznos od 1,56 milijardi kuna, dok je inozemna prodaja društva rasla prema stopi od 6,74%, na 832 milijuna kuna.

U isto vrijeme, znatno su smanjeni financijski prihodi Grupe, i to za 32%, a ove su godine iznosili 117,65 milijuna kuna. S obzirom na to da su u isto vrijeme financijski rashodi porasli 53,4%, na iznos od 97,75 milijuna kuna, i devetomjesečna dobit na financijskim transakcijama ove godine bila je znatno manja nego lani i iznosila je 19,9 milijuna kuna (lani 109,2 milijuna kuna). Smanjena je i operativna dobit Adrisa, i to ponajprije zahvaljujući nešto bržem rastu troškova poslovanja, pa je ona u devet ovogodišnjih mjeseci iznosila 708,16 milijuna kuna, a lani u isto vrijeme 718,04 milijuna kuna.

Za razliku od poslovnih prihoda koji se nisu znatnije mijenjali, ukupni su prihodi Adris grupe u istom razdoblju blago pali, i to za 2,07 posto, na iznos od 2,59 milijardi kuna, dok su s druge strane ukupni rashodi porasli 2,44%, na iznos od gotovo 1,86 milijardi kuna. Bilančno gledano, situacija je za Adris i tijekom proteklog kvartala ostala izvršna. Dugotrajna je imovina Grupe u odnosu na kraj prošle godine povećana uslijed pojačanih ulaganja s 2,92 na 3,27 milijardi kuna, a porasla je i dugotrajna financijska imovina (uslijed akvizicija), s 302,28 na 344,5 milijuna kuna. Porasla je i ukupna kratkotrajna imovina Grupe (+2,56%) na iznos veći od 3,4 milijardi kuna. Kratkotrajna je financijska imovina smanjena za 2,1%, na 2,12 milijardi kuna, no unatoč smanjenju ostala je na povijesno najvišim razinama, što Adrisu i u situaciji dugotrajne recesije jamči stabilnost te normalno i nesmetano dugoročno poslovanje. Zahvaljujući ostvarenoj dobiti, kapital i rezerve grupe porasli su na rekordnih 5,91 milijardu kuna (360,6 kuna po dionici), dok je dugoročna zaduženost Grupe ostala zanemariva (71,3 milijuna kuna), kao i kratkoročna, koja je na kraju rujna iznosila tek oko 420 milijuna kuna. U tom smislu, likvidnost Grupe ostala je vrlo dobra. Inače, cigaretni je dio poslovanja Adrisa ostvario 4,4 posto nižu količinsku prodaju u Hrvatskoj, uz istodobni rast prodaje na regionalnom tržištu, dok je turistički dio poslovanja zabilježio 5,4 posto više noćenja nego u prvih devet lanjskih mjeseci.

Veliki državni problem vezan uza zatvaranje financijske konstrukcije za isplatu 200 milijuna eura domaćih obveznica te 1,72 milijarde kuna trezorskih zapisa Ministarstva financija, čini se, uskoro će biti riješen. Naime, do kraja studenoga Ministarstvo financija trebalo bi emitirati između tri i četiri milijarde kuna vrijedno izdanje državnih obveznica, koje će vjerojatno upisati najjači domaći institucionalni investitori: mirovinski fondovi, Fond hrvatskih branitelja te neka osiguravajuća društva.

Iako zasad nisu poznati konkretni detalji glede navedene emisije, očekuje se da će najviše, prema nekim procjenama oko 1,5 milijardi kuna, upisati četiri obvezna mirovinska fondova (AZ, Raiffeisen, PBZ-CO te Erste Plavi), a najmanje dodatna milijarda kuna bila bi namijenjena Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koji je nedavno prodajom Innih dionica upriličio gotovo dvije milijarde kuna.

Bude li emisija kunska, što se i očekuje, potražnja osiguravajućih društava mogla bi biti niža jer je kraj godine tradicionalno razdoblje u kojem osiguravatelji potražuju ulaganja uz valutnu klauzulu kako bi valutno uskladili vlastite portfelje. S druge strane, a suđeći prema razini kamatne stope na prekonočne pozajmice koja je prošli tjedan dosežala razinu od gotovo 20 posto, neizvjestan će biti i odaziv banaka, s obzirom na to da je visoka cijena kune bila dobar pokazatelj kako potražnja za kuniama znatno nadmašuje ponudu, što se u stvarnosti i događalo.