Prijodne prodaje, sniženja cijena, odgode plaćanja, kupi dva, uzmi tri… sve te pogodnosti nude šoping-centri u prosincu, iako građani na popustima neće mnogo uštedjeti jer će, obuzeti blagdanskom groznicom, kupovati više nego što im je potrebno. Građani Hrvatske otrpje su poznati kao dobri potrošači koje ni aktualna financijska kriza, misle stručnjaci, neće pokolebati u haračenju po trgovačkim mekama i danas će s većom dostupnosti kreditnih kartica i šoping-centara, čar blagdanske kupnje doći do punog izražaja. U prosincu se najviše kupuju prehrambeni proizvodi, odjeća, igračke i tehnička roba, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet u trgovini u prosincu veći je od prometa u studenome u prosjeku za 15 posto tijekom petogodišnjeg razdoblja. Tako se i ovog prosinca može očekivati nastavak istog trenda rasta. Također, potkraj godine u istom su razdoblju na godišnjoj razini rasli prema stopi od pet do sedam posto, što se očekuje i ove godine uz neznatne promjene u preraspodjeli strukture potrošnje.
U prosincu će građani potrošiti više nego inače, jer to je mjesec velikih blagdana, bogatijeg stola, mjesec darivanja, novogodišnjeg slavlja, početak zimskih praznika, pa stoga i sezone skijanja. Povećanju potrošnje u prosincu pridonosi i božićnica koju neke tvrtke dodjeljuju svojim radnicima bilo u novcu bilo u bonovima, regresima, bonusima no isto tako povećanju potrošnje pridonijet će i mnoge akcije koje pripremaju trgovački lanci i centri za svoje kupce – objašnjava Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora trgovine u HGK-u. U Hrvatskoj svake godine prosi načka kupovna groznica sve više poprima obrise tipične zapadne potrošačke manije koju prate sve glasnije kritike da suvremeni konzumerizam ima loše strane, ponajviše da ugrožava duhovne vrijednosti. Iako istraživanja pokazuju da kupnja ne povećava sreću, vjerovatno bi mnogi bili nesretniji kad bi ih apokaliptičke bojazni natjerale da smanje potrošnju.
Ekonomskim rješenjima, šoping-centar nije ništa drugo doli odgovor poduzetnika na želje potrošača. Koncept grupiranja prodavaonica na jednome mjestu nije nastao pojavom suvremenih šoping-centara. Taj je koncept već postojao stotinama godina prije nastanka šoping-centara. Maloprodajni oblici koji su im prethodili bile su srednjovjekovne tržnice, otvorenom, a poslije i zatvorenog tipa. Kasniji trendovi diktilali su dodavanje ugostiteljskih i zabavnih sadržaja te brojnih tehnoloških rješenja radi ugodnije kupnje i prilagodbe ponude za mlade posjetitelje odnosno cijele obitelji – govori Milivoj Marković, asistent na Katedri za trgovinu zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Za vrijeme prosinca najviše se troši na igračke jer uz Božić i darežljivog Djeda Mraza tu su i blagdani Svetog Nikole i Lucije, kad se tradicionalno daruju djeca, zatim na slatkiše, šminku i kozmetiku te općenito hranu, puricu, odojak, bakalar, piće, odjeću i obuću, ali i sve se više prodaje tehnika: mobilni, linije, CD i DVD-i jer uz trgovačke popuste i razne promotivne akcije u to vrijeme postaje pristupačnija kupcima.
Šoping-centri dani prosinačke kupnje dani vikenda prije samog Božića, odnosno razdoblje od 19. do 24. prosinca. No, i trgovci se pripremaju za prosinac: iz godine u godinu sve ranije svoje police upotpunjuju posebnim blagdanskim proizvodima, božićnim dekoracijama i prigodnim darovima, a organiziraju i prigodne programe poput dolaska svetog Nikole, Djeda Mraza, predstava za djecu, nagradnih igara i sličnoga.
