Šoping-centri

Da bi interventni fond trebalo osnovati putem Zakona o izvršenju proračuna jer je u početku njegova rada riječ o formiranju jamstvenog kapitala, s obzirom na to da novca nema. Na početku bi fond mogao dijeliti jedino jamstva, no određeni iznos ipak bi trebalo predvidjeti, da se to s vremenom pretvori u pravi fond, objašnjava Kuštrak. Tada bi u krajnjem slučaju u obzir dolazila i dokapitalizacija kompanija u problemima.

Tražili smo da taj fond ude u Zakon o izvršenju proračuna, što znači da bi ga trebalo osnovati za dva-tri tjedna i u upravi bi trebali sjediti predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, dakle socijalni partneri – kaže Damir Kuštrak.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić skeptičan je u vezi s konceptom državne pomoći putem fonda kojim bi upravljalo samo gospodarstvo.

Fondovi kojima upravljaju udruge privatnih poduzetnika nastoje sačuvati sebe i svoje interese. Problem je što su nas takva struktura i odnosi u gospodarstvu doveli u krizu, stoga ih trebamo mijenjati. Proračunski deficit treba se koristiti za promjenu strukture gospodarstva, ne treba spašavati ono što postoji. Ono što nismo napravili proteklih 15 godina, sada ćemo morati napraviti na teži način – kaže Ljubo Jurčić.

Bez obzira na to hoće li se interventni fond temeljiti na jamstvima ili konkretnoj financijskoj pomoći, u osnovi će biti državna pomoć privatnim poduzećima. Zbog toga potpada pod jurisdikciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Zakona o državnim potporama, koji uređuje uvjete i pravila odobravanja, nadzora provedbe i povrata državnih potpora te definira pojam davatelja i primatelja državne potpore i ovlasti Agencije u provedbi kontrole dodjele državnih potpora.

Za sada Agencija nema službenih informacija vezanih uz moguće osnivanje tzv. interventnog fonda kao ni njegove uloge u gospodarstvu te načina njegova rada – kaže Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja AZTN-a, i dodaje da u ovom trenutku Agencija može dati samo smjernice o kojima bi trebalo voditi računa u daljnjoj razradi projekta osnutka tog fonda.

Osim što mora biti u skladu s hrvatskim zakonima, fond će morati zadovoljiti i pravila o državnim potporama sadržana u Uredbi o državnim potporama koju je donijela Vlada, a koja preuzima pravila o državnim potporama EU kao integralni dio pravnog porekt RH. Također, iako osnivanje i postojanje tzv. interventnog fonda nije predmet postupka pristupanja Hrvatske u članstvo EU, Spevec upozorava da se treba voditi računa o načinima na koje se druge zemlje članice rješavale to pitanje i stajalištima Europske komisije u dosadašnjim slučajevima, na što Hrvatsku obvezuju odredbe članka 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Kad budu poznati detalji vezani uz osnivanje fonda i njegovi potencijalni korisnici i kad Agencija o tome bude službeno obaviještena i svi potrebni podaci dostavljeni, Agencija će moći iznijeti mišljenje o tome – kaže Spevec.

Zbog svjetske financijske krize Europska je komisija objavila posebno priopćenje o primjeni pravila o državnim potporama na mjere donesene u vezi s financijskim institucijama u kontekstu trenutačne globalne financijske krize. Tim je pravilima uređeno kako EK može u kratkom vremenu odobriti državna jamstva financijskim institucijama potrebna za nastavak poslovanja i sprječavanja širenja financijske krize.

Važno je da pristup državnim jamstvima bude transparentan i nediskriminatoran, a jamstva ograničena na nužan iznos i vrijeme potrebno za nastavak neometanog poslovanja i povrat povjerenja ulagača u tržište. Ipak, u nekim slučajevima produljenih financijskih teškoća poduzetnik korisnik takvog oblika potpore treba da pripremi i plan restrukturiranja. Valja razlikovati i to je li poduzetnik pogođen teškoćama izravno zbog svjetske financijske krize ili je riječ o poduzetniku koji se otprije i zbog drugih razloga nalazi u teškoćama – objašnjava Spevec i dodaje da osim državnim jamstvima zemlje članice EU mogu pripomoći poduzećima i bankama i mehanizmom dokapitalizacije tvrtki državnim sredstvima.

Ako država u slučaju dokapitalizacije poštuje tržišne kriterije koje bi poštovao i privatni ulagač (povrat uloženog kapitala u razumnom roku), to se čak i ne smatra državnom potporom.

Što će od HUP-ova prijedloga o organizaciji fonda Vlada u konačnici prihvatiti, nije sasvim jasno. Njezin glasnogovornik Zlatko Mehun nije odgovorio na Liderova pitanja o interventnom fondu, a odgovori nisu stigli ni iz Ministarstva gospodarstva. Pomaganje poduzećima da prebrode ovu financijsku krizu bilo je nisko na listi prioriteta u Vladinu dosadašnjem reagiranju. Jedini je konkretni potez koji je Vlada povukla iako povećanje jamstva depozita u bankama na 400.000 kuna. Sve ostale aktivnosti bile su usmjerene na osiguravanje dovoljno novca za otplate državnog dijela vanjskog duga, pregovore o zamrzavanju plaća zaposlenima u javnim službama te medijsku kampanju promicanja štedljivosti. Poduzetnici su u javno dostupnim informacijama mogli pronaći malo signala kako će Vlada pomoći realnom sektoru. Stoga se ne treba čuditi tomu da se i ideju o interventnom fondu očito prihvatilo više kao psihološki potez za smirivanje poslovne javnosti nego kao ozbiljan projekt.