Osim veoma posjećene Van Goghove izložbe u Albertini, koja traje do 8. prosinca, Beč ovih dana nudi još dvije odlične izložbe koje tematiziraju prodor moderne umjetnosti.
U austrijskoj galeriji Belvedere, u njezinu Donjem Belvederu, do 18. siječnja traju izložbe Gustav Klimt i Umjetnička izložba 1908. U Austro-Ugarskoj je 1908. mnogim svećanostima obilježena 60. obljetnica vlasti cara Franje Josipa. Bečkim se secesionistima te godine pružila mogućnost da postave izložbu na mjestu na kojem je tada bilo gradilište bečkoga Konzerthausa.
Pod motom ‘Vremenu njegova umjetnost, umjetnosti njezina sloboda’ Josef Hoffmann, Gustav Klimt, Otto Prutscher, Koloman Moser i drugi u nekoliko su mjeseci sagradili cijeli mali grad na toj lokaciji i ondje postavili izložbu 176 umjetnika.
Kunstschau 1908 smatra se kamenom-medašem bečke moderne. Nekima, primjerice mladom Oscaru Kokoschki, bila je temelj karijere. Sada je ta izložba dijelom ‘reprimizirana’ u Donjem Belvedereu izgledom interijera i nekim izlošcima. Među ostalim, ondje vidimo niz poznatih Klimtovih slika, naravno, i legendarni Poljubac, koji je od 1908. u Belvedereovu inventaru.
Počevši od 1907., jedinstvena kolaboracija Picassa i Braquea, koju je Braque opisao kao ‘po-vezanost konopom pri penjanju uz stijenu’, rezultirala je najsnažnijom umjetničkom revolucijom 20. stoljeća. Jedan se kritičar u to vrijeme, godine 1908., u opisu upravo jedne Braqueove slike poslužio pojmom ‘bizarre kockice’ i tako kumovao pojmu ‘kubizam’.
U Beču sada vidimo Braqueovu umjetničku moć u svim njegovim slikarskim fazama tijekom dugoga života (1882. – 1963.). Majstrostvo Braqueovih mrtvih priroda svakako vri-jedi pogledati u originalu, uključujući slike u kojoj ulogu ima i tehnika ‘papier collé’ (na sliku zalijepljeni papir), koju je izmislio upravo Braque.
