Ulaganje u obnovljive izvore smanjilo bi uvoz nafte i plina

Hrvatska energetika danas je pretjerano ovisna o nafte i plinu, no pametnim iskorištavanjem neiskorištenih izvora, povećanjem energetske učinkovitosti i iskorištavanjem obnovljivih izvora energije do 2020. Hrvatska bi mogla u velikoj mjeri smanjiti uvoz fosilnih goriva i ukloniti štetne utjecaje energetike na okoliš, klimu i zdravlje te povećati domaće zapošljavanje, rekao je Vladimir Potočnik u sklopu izlaganja Neiskorišteni energetski resursi Republike Hrvatske.

Prema udjelu sve rizičnijih i skupljih goriva nafte i prirodnog plina Hrvatska je znatno iznad prosjeka svijeta, Europske unije i SAD-a. Energetska ovisnost o uvozu 2005. je bila 59 posto, a i dalje raste. Vanjskotrgovinski robni deficit Hrvatske neprestano raste i 2007. je dostigao 10-ak milijardi eura, a inozemni je dug narastao na 35 milijardi eura, čemu je najviše pridonio energetski sektor. To su dovoljni razlozi da se Hrvatska počne preusmjeravati s uvoza energije na povećano iskorištavanje svojih neiskorištenih energetskih izvora – rekao je Potočnik.

Govoreći o potencijalima obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, naglasio je da su zanimljive sve vrste osim onih specifičnih za oceane. Biomasa i otpad važan su oblik obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne i toplinske energije i biogoriva, a obuhvaćaju poljoprivrednu biomasu, šumske i drvni otpad, otpadne vode i alge. Hrvatska energetika, pogotovo u kontinentalnom dijelu, možda bi se u budućnosti trebala osloniti i na korištenje topline geotermalnih voda za proizvodnju toplinske i električne energije – istaknuo je Potočnik.

Kao najvažnije zapreke za iskorištavanje obnovljivih izvora i električne energije Potočnik navodi nedovoljnu informiranost i edukaciju potrošača energije i energetske struke o mogućnostima primjene OIE-a i EE-a te neodgovarajuću zakonsku regulativu. Misli da su dodatni razlozi nedovoljnog iskorištavanja OIE-a i relativno visoke subvencije za fosilna goriva, neražvijeni financijski instrumenti za poticanje gradnje objekata i infrastrukture te negativni stav velikih energetskih kompanija s obzirom na obnovljive izvore energije, kojima energetska učinkovitost smanjuje prodaju energetika, prihode i dobit.

Ivica Toljan, član pregovaračkog tima za područje energetike za članstvo u EU, istaknuo je da je u planiranju elektroenergetskog sustava najmanja vremenska jedinica pet godina i da sama liberalizacija tržišta državi postavlja nove izazove. Provedbom reforme hrvatskog energetskog sektora od 2001. ustanovljeno je više subjekata koji sudjeluju na liberaliziranom tržištu. Prije reforme odgovornost za sigurnost elektroenergetskog sustava bila je koncentrirana u Vladi RH, njezinim resorima i elektroprivredi.

Otvaranjem tržišta slika se potpuno mijenja jer je podijeljena ovlast, a posljedica je toga i podjela odgovornosti. Odnosi postaju zahtjevniji, pa uspjeh rada sektora uvelike ovisi o harmonizaciji međusobnih odnosa uz primjenu najsuvremenije informatičko-komunikacijske tehnologije. Hrvatska postaje dio velikog, otvorenog europskog tržišta i ta činjenica s pozicije sigurnosti nameće nove zahtjeve i izazove energetskim stručnjacima. Za sigurnost opskrbe električnom energijom pojedine europske zemlje ne odgovara Europska unija, nego svaka zemlja pojedinačno. Svi problemi i rizici koji se pritom mogu pojaviti poglavito su nacionalni problemi – rekao je Toljan.