Barr je Plivi smanjio dobit, Teva će joj smanjiti broj zaposlenih

Analitičari predviđaju da će se u roku od šest mjeseci do godinu dana Teva fokusirati na smanjenje troškova poslovanja. Prema nekim procjenama, broj zaposlenih u Plivi u Hrvatskoj mogao bi se smanjiti s 2.600 na samo 2.000.

U sporedbi s Plivom, perjanicom hrvatskog biznisa, slovenska Krka donećavno je bila tek malo veći kemijski laboratorij. Prihodi od oko dvije milijarde kuna prije osam godina izgledali su beznačajni u odnosu na Plivinih pet milijardi. U to vrijeme činilo se da je pred hrvatskim farmaceutskim divom svijeta budućnost. No, osam godina poslije slovenska Krka nadmašila je taj rezultat od pet milijardi kuna, prestigavši tako ponos hrvatske farmaceutske industrije. Točnije, subsidijarne kompanije američke, a od prosinca ove godine izraelske tvrtke, Teve.

Tragedija za Plivu tim je veća što su se prije točno 10 godina u Upravi vodili razgovori o kupnji Teve. U međuvremenu je Pliva od lovca postala lovina, a ako se pogledaju potezi koje je Uprava farmaceutske tvrtke na čelu sa Željkom Ćovićem vukla zadnjih godina takvo što uopće nije iznenadenje. Pa ni gubitak od 107 milijuna kuna prikazan u ovogodišnjem devetomjesečnom financijskom izvješću. Uostalom, analitičari su zadnjih šest godina upozoravali da je operativna dobit generičkog poslovanja Plive negativna, ali to je na vidjelo izašlo tek 2006. godine nakon što je presušio prihod od rojaliteta od Pfizerove prodaje azitromicina u SAD-u.

Prodaja inovativnog lijeka Sanctura za 45 milijuna dolara, nakon što je godinu dana prije kupljen za 150 milijuna dolara i u njega uloženo 100 milijuna dolara, možda najbolje oslikava zašto je Pliva izgubila svoje mjesto farmaceutskoj karti svijeta.

Ni u ljetos najavljenoj Tevinoj akviziciji Barra Pliva ne igra važnu ulogu. Ona je tek posljedica, a ne cilj preuzimanja, za koje se očekuje da će biti završeno do kraja godine.

Kupe će točno poteze povući Teva i kakve planove ima s Plivom nije poznato jer transakcija nije završena. No, prilično je znakovito da o mogućim posljedicama akvizicije, kao i Plivinoj strategiji, stručnjaci iz te branše i konzultanti koje smo kontaktirali nisu željeli službeno iznosit svoje mišljenje.

Kupnjom Barra, a posredno i Plive Teva će dobiti tržište Hrvatske, koje je za Plivu još uvijek najprofitabilnije, dodatnu prisutnost u Poljskoj i Njemačkoj te dobro opremljene pogone za suhe oblike u Zagrebu i azitromicin u Savskom Marofu. Što će izraelska tvrtka napraviti s tim pogonima teško je reći jer i sama ima dobre i efikasne pogone. Proizvodno je možda moguća pametnija raspodjela ili specijalizacija proizvodnje za neke lijekove kako bi se postigla efikasnost.

Jedan od sigurnih dobitaka za Tevu, smatraju stručnjaci, ulazak je u biotehnologiju putem pogona za proizvodnju eritropoetina u Savskom Marofu i sâm eritropoetin kao lijek s registracijom u nekoliko zemalja te velikim potencijalom na gotovo svim tržištima svijeta.

Analitičari vjeruju da će Teva sa svojim znanjem ubrzo višestruko povećati proizvodnju i prihode od tog lijeka. No, čini se da su to jedine dobre vijesti koje Teva namjerava donijeti u Hrvatsku. Na žalost, posljedice preuzimanja Barra, a time i Plive, uglavnom bi mogle biti negativne.

Agresivna i racionalna Teva, smatraju stručnjaci, vrlo brzo će i beskompromisno provesti promjene u Plivi – u roku od šest mjeseci do godinu dana fokusirat će se na smanjenje troškova poslovanja. Otpuštanja ljudi na tržištima gdje su prisutne i Teva i Pliva sasvim je izvještaj scenarij. Budući da će Pliva sigurno izgubiti ulogu koju joj je prije dvije godine Barr obećao, poziciju središta europskog poslovanja, logično je očekivati smanjenje administrativnog osoblja u Zagrebu.

Dosadašnju politiku ulaganja Plive u znanstvene institucije, primjerice Institut Ruđera Boškovića, teško da će racionalna Teva nastaviti. Budući da generičke kompanije moraju imati širinu asortimana, mnogo je preklapanja u proizvodima Teve i Plive (od antibiotika do drugih lijekova), s tim da broj tržišnih registracija svakako ide u korist Teve. To dobro ilustrira podatak da je u prvih devet mjeseci ove godine Teva dobila 855 generičkih odobrenja u Europi za 124 proizvoda i 238 formulacija, a još je čekala autorizaciju za 203 proizvoda i 402 formulacije. Inače, Teva je poznata po brzini registracije lijekova, ali i po tome da na novo tržište s nekoliko lijekova ulazi po dampinškim cijenama.

Akvizicija Barra, prema najavama iz Teve, trebala bi biti završena sredinom prosinca. Iako se spekuliralo da zbog ekonomske krize i činjenice da joj je u toj akviziciji financijski savjetnik bila posrtnula banka Lehman Brothers, da izraelska farmaceutska tvrtka neće uspjjeti realizirati akviziciju, potkraj listopada Teva je objavila da kreditori podržavaju tu transakciju. Mjesec dana kasnije objavljeno je da kao rezultat spajanja Teva i Barr prodaju 17 generika (s tim lijekovima imala je nedopušteno visok udjel na tržištu). Za 36 milijuna dolara kupila ih je tvrtka Watson Pharmaceutical Inc, koju od nedavno vodi Paul Bisaro, bivši predsjednik Uprave Barra.

Nakon završetka akvizicije, ukupni tržišni udio Teve na tržištu SAD-a bit će oko 24 posto.

Kad je riječ o europskim tržištima na kojima posluju Pliva i Teva, preklapanja također ima. Teva je prisutna gotovo na svim tržištima kao i Pliva (u 17 zapadnoeuropskih zemalja te Rusiji, Poljskoj, Češkoj), pa se upravo zato očekuje da će u zemljama gdje obje posluju smanjiti prodajnu silu. Na hrvatskom tržištu Teva ima registrirano samo nekoliko lijekova, ali preko tvrtke Prodenis.

U Zapadnoj Europi Teva stoji znatno bolje od Plive, koja je prošle godine pod vodstvom Barra u tim zemljama rasprodala gotovo sve svoje tvrtke.

Iako je Barr nakon preuzimanja negirao da će se riješiti Plivinoga zapadnoeuropskog poslovanja, to se upravo dogodilo. Najprije je prodana povezana tvrtka u Italiji, a potom u Španjolskoj, a u obje transakcije kupac je bila tvrtka Diomedic Foscam Industria.

Osim prodaje navedenih neprofitabilnih tvrtki, Barr je nakon preuzimanja preuzeo Plivinu kompaniju u SAD-u, prodao Veterinu putem IPO-a za 184 milijuna kuna, transferirao proizvodnju iz proizvodnih pogona u Njemačkoj u pogone u Poljskoj i Hrvatskoj te preusmjerio zagrebački menadžment na Istok, na tržišta na koja se Pliva odavno trebala fokusirati.

Preusmjeravanje na istočna tržišta sasvim je logična odluka, ali drugi potezi koje je Barr povukao daleko su od obećanja danih pri preuzimanju. Barr je, naime, tada obećavao da će bolje iskoristiti postojeće kapacitete kompanije, povećati zaposlenost i profitabilnost, ali umjesto toga povučeno je 1,42 milijarde dividende da bi se što prije vratio ulaganje. Smanjen je razvoj novih proizvoda i usmjeren na biotehnološke lijekove.

U zadnje dvije godine Pliva je često imala problema s defekturom lijekova, a na hrvatskom tržištu, koje u prihodima i dalje sudjeluje sa znatnih 14 posto, nije previše radila na inoviranju portfolija. Rezultat toga je pad prihoda na domaćem tržištu. U 2007. godini prihodi Plive u Hrvatskoj smanjeni su s 956 na 857 milijuna kuna, a tržišni udio, koji je prije 15-ak godina bio veći od 40 posto, pao je na oko 16 posto.

Ni na drugim tržištima Plivi baš nisu cvjetale ruže. U Srednjoj i Istočnoj Europi, tržištima koja su prema najnovijoj strategiji ključna za Plivu, ostvarila je rast od samo dva posto. Kako je na tim tržištima stajala u devet mjeseci 2008. godine teško je ustvrditi jer Pliva samo na godišnjoj razini objavljuje podatke o poslovanjima po tržištima. (Iz Plive su odgovorili da ne mogu odgovoriti na naš upit jer do završetka transakcije, koja se očekuje do kraja godine, ne mogu komentirati Tevino preuzimanje Barra ni prejudicirati rezultate procesa te akvizicije.)

Budući da je Pliva u 2007. godini prodala nekoliko društava, ovogodišnje podatke nije jednostavno usporediti s prošlogodišnjima. Uostalom, rezultati koje je nedavno iskazala poslodavca su Barrove politike internih cijena, poreznih i financijskih interesa matične kompanije i drugih poslovnih odnosa među povezanim poduzećima, što otežava donošenje zaključaka iz financijskih izvješća.

Bilo kako bilo, Plivin gubitak od 107 milijuna kuna u usporedbi s 827 milijuna kuna dobiti u prihode, koji su iznosili 872,7 milijuna kuna, ali nisu generirani iz operativnog poslovanja nego iz prodaje imovine.

U komentaru devetomjesečnoga financijskog izvješća Pliva tvrdi da prihodi nisu pali, već da su porasli osam posto, ako se isključuje prihodi od interne prodaje Barru te od operacija u Italiji i Španjolskoj prodanih u posljednjem tromjesečju prošle godine. Navedeni rast, navodi se u izvješću, generirala su uglavnom ključna tržišta – Rusija, Poljska i Njemačka.

Činjenica koja više zabrinjava od kretanja prihoda troškovi su prodaje i distribucije, koji su padali znatno sporije od prihoda. Naime, ukupni troškovi prodanih proizvoda smanjeni su 8,3 posto, s tim da su troškovi prodaje i distribucije pali 2,8 posto, na općim i administrativnim troškovima štedjelo se znatno više pa su smanjeni 31,7 posto, dok su troškovi istraživanja i razvoja povećani 10 posto.

Svijetla točka u financijskom izvješću poboljšana je struktura duga zahvaljujući dokapitalizaciji od 194,5 milijuna kuna koju je u travnju proveo Barr. Na taj način otplaćeni su neki krediti i eliminirani troškovi kamata, odnosno u konačnici je učvršćen financijski položaj tvrtke. Dugoročne obveze smanjene su s milijarde na 160,6 milijuna kuna, a kratkoročne s 1,5 milijardi kuna na 929,7 milijuna kuna.

Budući da će Pliva sigurno izgubiti poziciju središta europskog poslovanja, logično je očekivati smanjivanje administrativnog osoblja u Zagrebu.

Plivini ključni problemi ipak nisu riješeni – neefikasnost i mnogo niže profitne marže od konkurencije, pa i one u regiji. Upravo bi to moglo otežati njenu budućnost unutar Teve, odnosno, u najmanju ruku, donijeti oštire i bolne rezove.