Burze

Ni protekli tjedan nije donio veći oporavak na burzovnim tečajnicama, no primjetno je da se situacija u vezi s daljnjim rapidnim padom cijena dionica polako smiruje. Da su neke domaće dionice jeftine, ne treba sumnjati, no daljnje zaoštravanje likvidnosne situacije na domaćem tržištu novca svakako ne ide u prilog skromom oporavku burze iako ula- gači pokazuju interes za kupnju.

U tom smislu svakako su poželjne dionice kompanija koje su trenutačno malo zadužene, koje imaju stabilan novčani tok i dovoljno novca za neometano poslovanje na dulji rok.

Da su to ulagači prepoznali, svjedoče i jedna kretanja cijena pojedinih dionica koje su i ovaj tjedan zabilježile velik pad. U njih se ponajprije mogu ubrojiti dionice domaćega građevinskog i infrastrukturnog sektora poput IGH, Hidroelektrare niskogradnje, Viadukta, Tehnike, Dalekovoda i sličnih. Uz to valja primijetiti da pojedine kompanije i dalje nastavljaju s praksom kupnje dionica na tržištu za trezor, što bi ula- gači, dakako kod pojedinih kompanija, trebali prepoznati kao ja- san signal da njihova trenutačna tržišna cijena ne odražava vrhunac vrijednosti kompanije. Iako se vlastite dionice kod nas, u pravilu, otkupljuju najčešće radi nagrađivanja menadžmenta, stoji činjenica da njihovom čestom kupnjom kompanije široj investicijskoj javnosti pokazuju kako smatraju da njihova tržišna cijena ne zrcali stvarnu vrijednost tvrtke.

Jedna od rijetkih pozitivnih prošlostjednih vijesti bila je izjava Charlotte Ruhe, direktorice EBRD-a za Hrvatsku, da će međunarodne financijske institucije – Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD), Svjetska banka i Europska investicijska banka (EIB,) nastaviti ulaganja u Hrvatsku. EBRD tako u sljedeće dvije godine namjerava uložiti između 125 milijuna i 250 milijuna eura. To je, inače, više od prosječnog opsega ulaganja u posljednjih nekoliko godina, a ponajprije je vezano uz pripreme Hrvatske za ulazak u EU. Inače, ta banka u svom portfelju trenutačno drži dionice šest hrvatskih kompanija ukupne vrijednosti 326 milijuna eura. Najveći dio tog iznosa odnosi se na drugu po veličini domaću banku Privrednu banku Zagreb (167,6 milijuna eura) i Koncern Agrokor (110 milijuna eura). EBRD također u Hrvatskoj ulaže i putem ‘private equity’ fondova i holding-kompanija (Raiffeisen banka).

Jedan od većih prošlostjednih gubitnika bila je dionica Instituta građevinarstva Hrvatske, koja je na vrijednosti izgubila gotovo 21% u relativno velikom tjednom prometu od gotovo 19,7 milijuna kuna. Za tako velik pad, osim opće prošlostjedne rasprodaje dionica, bilo je podjednako ‘zaslužno’ i očekivanje smanjenja državnih investicija u građevinske i velike infrastrukturne projekte. Na pad cijene utjecalo je i prošlostjedno privremeno odustajanje od projekta kupnje zemljišta u vlasništvu grada, tzv. Zagrepčanke. No prošli su petak zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik IGH Jure Radić potvrdili da su našli rješenje za isplatu 45,6 milijuna eura za idealnu polovicu zemljišta Zagrepčanke.

U prošlome radnom tjednu dionički je indeks Zagrebačke burze Crobex ponovno zabilježio velik pad vrijednosti. Naime, njegova se vrijednost prošli tjedan smanjila novih 6,21%, odnosno s 1.713,66 na samo 1.607,29 bodova, i to zahva-ajući velikom padu svih dionica sastavnica indeksa. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis zabilježio lagani oporavak, koji je na tjednoj razini bio 0,29%. Njegova je vrijednost u prethodnom tjednu porasla s 89,29 na konačnih 89,55 bodova.

Brzi pad cijene naftne na svjetskoj tržištu kao i Molovo odustajanje od zamjene dionica s Vladom srušili su dionicu Ine sa 2.800 kuna na donedavno nezamislivu razinu od samo 1.050 kuna. Osim toga, pad cijene dionice pogodovali su i relativno slabi devetomjesečni rezultati Inina poslovanja. Naime, tvrtka je u devet ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećala prihode od prodaje za 24%, na 22,3 milijarde kuna, i EBITDA za 20%, na 2,4 milijarde kuna u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. No unatoč navedenom rastu neto dobit Grupe prepovijedena je na samo 355 milijuna kuna, i to zbog ovogodišnjih financijskih gubitaka prouzročenih negativnim tečajnim razlikama koje su bile posljedica rasta tečaja američkog dolara u trećem tromjesečju 2008.

Gledano prema pojedinim Ininim odjelima, u segmentu istraživanja i proizvodnje naftne te plina dobit od osnovne djelatnosti u promatranom je razdoblju povećana 314 milijuna kuna – dosegla je iznos od 1.703 milijuna kuna (358 milijuna američkih dolara). U rafinerijskom je segmentu u devet ovogodišnjih mjeseci ostvaren gubitak od osnovne djelatnosti od 99 milijuna kuna (21 milijun dolara), što je bio 186 milijuna kuna nepovoljniji rezultat u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. U segmentu trgovine na malo Ina je povećala prodaju 2,1%, a prosječni je promet po benzinskih postajama u isto vrijeme porastao 1,5%. I u tom je segmentu unatoč otvorenju sedam novih benzinskih postaja tvrtka poslovala znatno lošije nego lani. Naime, zabilježen je gubitak od 101 milijun kuna (21 milijun dolara), a u istom lanjskom razdoblju ostvarena je dobit od 36 milijuna kuna. I u korporativnom segmentu poslovanja Ina ove godine nisu cvale ruže, no ipak je zabilježila 20 milijuna kuna manji gubitak nego lani.

Svakako je pozitivan znatan rast ovogodišnjih kapitalnih ulaganja. Naime, ona su ove godine u usporedbi s prošlošću više nego udvostručena, na 2.837 milijuna kuna (596 milijuna dolara). Pritom su ulaganja u nematerijalnu imovinu (179 milijuna kuna) povećana 23%, uglavnom zbog većih ulaganja u istražne radove, a u isto su vrijeme ulaganja u nekretnine, pogone i opremu (2.658 milijuna kuna) povećana 91%, ponajprije zbog većih ulaganja u program modernizacije rafinerija, razradne radove na projektima u na sjevernom Jadranu i u Siriji te ulaganja u Crosco Grupi.

Uz intenzivna ulaganja povećan je i operativni novčani tok. Naime, prije promjena radnog kapitala on je u devet mjeseci ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem povećan 585 milijuna kuna, na iznos od 2.277 milijuna kuna.