Zbog pada prihoda od carina od početka iduće godine, ponovno se otvorila mogućnost za usvajanje zakona koji bi omogućio efikasniju naplatu poreza, a čime bi se očekivani gubitak mogao nadoknaditi.
Otkako je prije tri godine porez na dodanu vrijednost od 17 posto stupio na snagu u političkim, stručnim, ali i kru- govima najšire javnosti, ne prestaje se govoriti o potrebi uvođenja diferenciranih stopa tog poreza. U neprestanoj raspravi koja se o tome vodi iz vida se u potpunosti izgubio drugi veliki problem koji uvođenjem tog poreza, kako god izgledao, nije do kraja riješen. Riječ je o potpunom evidentiranju ostvarenoga gotovinskog prometa koji je osnova za naplatu PDV-a, ali i svih drugih poreza i doprinosa koji se plaćaju. Prijedlog da se uporedi sa startom PDV-a uvede i obveza posjedovanja fiskalnih blagajni da bi se taj problem riješio nije prihvaćen. Problem neprikazivanja stvarno ostvarenog prometa ponovo je aktualiziran u posljednje vrijeme kada je postalo jasno da će državne i entitetske institucije u idućoj godini imati znatan pad ubiranja javnih prihoda zbog uklanjanja carina na uvoz brojnih proizvoda po- rijeklom iz Europske unije. Također, vlasti Republike Srpske samostalno su krenule u pro- vedbu vlastitog zakona o fiskalnim blagajnama, koji već pokazuje velike nedostatke, a što u igru ponovo poziva krovni propis koji bi vrijedio na cijelom ekonomskom prostoru BiH.
Prema procjenama porezne administracije u BiH se na godinu ne naplati barem 500 milijuna maraka javnih prihoda zbog nepostojanja fiskalnih blagajni. Taj novac završava u rukama trgovaca, ali i drugih pravnih osoba koje se bave pružanjem drugačijih vrsta usluga. Naime, sadašnje registar kase nisu povezane u jedinstveni sustav s poreznimima. Zato je moguće čak i u slučaju kada se uredno izda račun na- knadno prepraviti ili potpuno izmijeniti njegov iznos i na taj način izbjeći mogućnost plaćanja punog iznosa poreza, naročito PDV-a. Dodatna otežavača okolnost je što građani kao kupci teoretski plate PDV, ali se on naknadno zbog toga što o ostvarenom prometu nisu obaviješteni porezne uprave poništi kroz prikazivanje manjeg prometa. Koliko je takav način prijevare uzeo maha svjedoči i nedavni slučaj kada je u Sarajevu uhićen vlasnik nekoliko prestižnih ugostiteljskih objekata zbog sumnji da je naknadnim prepravljanjem uredno izdanih računa u zadnje dvije godine oštetio proračun za nekoliko milijuna maraka neplaćenog poreza.
Također zbog izbjegavanja prikazivanja stvarnog prometa, mnogo privrednih subje- kata uopće nisu uvedeni u sustav obveznika plaćanja PDV-a jer je zakonski limit da bi se to postalo godišnji promet od najmanje 50.000 maraka. Procjenjuje se da je mnogo manjih prodavaonica, pekarnica, pečenjarnica i sličnih objekata koji zbog prikazivanja manjeg prometa uspješno izbjegavaju obvezu da uopće postanu obveznici PDV-a, čime je država ponovo na gubitku zbog neplaćanja poreza.
Fuad Kasumović, zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine, smatra da je fiskalizaciju na razini cijele države trebalo uraditi zajedno s uvođenjem PDV-a te da je ta greška do sada pojela najmanje jedan godišnji proračun institucija BiH. Time je napravljena ogromna šteta svim proračunima od općinskih do državnog, a istovremeno velika ‘usluga’ onima koji su veliki dio novca nezasluženo strpali u svoje džepove.
-
Ne bih govorio o ciframa, ali su sigurno u pitanju stotine milijuna maraka koji nisu plaćeni ne samo prema osnovu PDV-a, već i drugih poreza koji imaju veze s prikazivanjem prometa. To je uistinu veliki problem i zato Ministarstvo trezora i financija BiH traži uvođenje fiskalnih blagajni na teritoriju cijele države, ali nažalost nema političke podrške za taj projekt – kaže Kasumović. Napominje da je prije dvije godine prijedlog o uvođenju tog zakona razmatran na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tada je zbog protivljenja predstavnika RS-a u toj instituciji odbijen.
