Kako se štite tvrtke

Širokopojasni internet više nije luksuz koji si mogu priuštiti samo ovisnici o skidanju giga-bajta filmova, glazbe i ostale multimedijske. Brzi internet postao je potreba poput električne energije jer danas uz pomoć njega možete jeftinije telefonirati i gledati televiziju. Skorija pak budućnost donosi još nekoliko online usluga koji će svima nama olakšati i ubrzati život. Međutim, na hrvatskom tržištu vlada velika konkurencija među ponuđačima internetskih usluga, pa se postavlja pitanje kako odabrati najboljeg internetskog poslužitelja.

Budući da većina nudi istovjetne usluge i brzine (pod drugačijim nazivima), a razlika u cijeni zanemariva je, zbor nije nimalo lagan i o njemu ne treba olako razmišljati. Najprije biste trebali sastaviti listu internetskih stranica pružatelja internetskih usluga u Hrvatskoj. Zašto? Da si olakšate pretragu doista bogate ponude. Nažalost, određeni pružatelji internetskih usluga, iako možda imaju najpovoljniju cijenu i uslugu upravo po vašoj mjeri, prostorno su ograničeni (pogotovo izvan većih gradova), pa će te ih automatski morati eliminirati. Nakon sastavljanja liste počinje višednevna pretraga ponude. Iako će vam se cijena određenih usluga pojedinih poslužitelja činiti povoljnijom, pripazite na zvjezdicu koja se nalazi uz cijenu. Naime, ona vas upozorava da se cijena obično odnosi na ugovore koje se potpisuje pod posebnim uvjetima na 12, 18 ili 24 mjeseca, koji uključuju različitu kvalitetu i vrstu uređaja (modema, usmjernika, kartica i sličnog) potrebnih da biste mogli pristupiti internetu. U odabiru će vam svakako pomoći pretražite li internetske ‘news’ grupe i forume na kojima možete pronaći razmišljanja korisnika koji već se koriste uslugama pojedinih pružatelja internetskih usluga. I raspitivanje kod znanaca, prijatelja ili rođaka sigurno će vam olakšati odabir.

Trebate li novu tipkovnicu, bežični miš, zvučnike za računalo ili pak nešto treće (a ne smeta vam višegodišnje ugovorno vezivanje), blagdani poput Božića idealna su prilika za odabir. U odabiru pružatelja širokopojasnog interneta zbog nedostupnosti ostalih poslužitelja autoru ovog članka izbor se sveo na samo dva. Budući da je prošao sve opisane korake potrebne za odabir i shvatio da se sve svodi na isto, odlučio je pričekati blagdansku ponudu. Naime, bilo da je riječ o Uskrsu, Božiću ili o bilo kojem drugom blagdanu, operateri će uvijek ponuditi određeni ‘gratis’ dar. Naravno, treba biti oprezan i pomno pročitati ugovor i uvjete pod kojima vam netko nešto ‘daruje’. Primjerice, netko vam kao dar nudi prijenosno računalo. U strahu da ‘superponuda’ koja vrijedi do isteka zaliha ne propadne, bez razmišljanja ćete potpisati ugovor. Nakon nekoliko mjeseci pojavit će se novi poslužitelj s još povoljnijom cijenom širokopojasnog interneta i novim računalom. Tada ćete shvatiti da ste se pri potpisivanju prethodnog ugovora obvezali na višegodišnju vjernost određenom poslužitelju. Poželite li prijevremeno raskinuti ugovor, morat ćete platiti za cijelo razdoblje trajanja svog ugovora.

Kako odabrati poslužitelja ako ste podstanar? Imate li dobrog ‘gazdu’ i uspijete li ga uvjeriti da ćete internet plaćati vi, i to cijelo vrijeme trajanja ugovora (s poslužiteljem, a ne s najmodavcom), i on pristane potpisati suglasnost da se u njegov stan uvede internet, u odabiru vrijedi već navedena procedura. Ako stanodavac ne usliši vaše molbe, nije sve izgubljeno. Na tržištu postoji dovoljna ponuda mobilnog interneta. Većina pružatelja usluga mobilnog interneta nudi mogućnost sklapanja pretplatničkog ugovora na tri mjeseca. Dakle, ništa vas ne sprječava da potpišete ugovor. Međutim, tu se vraćamo na ‘gratis’ i ‘superponude’ poslužitelja. Budući da se operaterima ne isplati nešto darovati korisniku koji će njegovu uslugu koristiti kratkoročno, nitko vam u sklopu usluge neće ništa darovati, nego će vam podatkovne kartice i USB ‘stickove’ naplatiti po realnim tržišnim cijenama. U tom je slučaju najisplativije odabrati ‘prepaid’ mobilne širokopojasne tarifne modele. Ne morate ih plaćati 12 ili 24 mjeseca, nego onoliko koliko vam treba. Nakon toga jednostavno se odjavite i kad vam je opet potreban internet, ponovno se prijavite. Za kraj još jedanput ponavljamo: pri potpisivanju savjetujemo velik oprez! Dakle, pažljivo čitajte sitno napisane stavke ugovora.

Velike su tvrtke aktivne u zaštiti od tečajnih rizika. No s krizom i nesigurnošću sve je više i manjih tvrtki koje se koriste bankarskim proizvodima namijenjenima zaštiti od tečajnih razlika. Miro Kučić iz bračke Sardine kaže da su se s prvim znacima recesije smanjile narudžbe iz Japana. Istog trenutka kad je jen počeo jačati, uvoznici su našim proizvođačima smanjili cijenu točno onoliko koliko je jen ojačao. Tvrtke štite svoj izvoz različitim financijskim instrumentima, no jedini je pravi ključ politika tečaja kune, jedine valute koja jača uz bok najjačih svjetskih valuta, kaže Kučić.

O problemu tečaja nema smisla govoriti u okvirima ove ili prošle godine, problem je star koliko i kuna, kaže savjetnik Uprave Sardine Miro Kučić. Izvoznici sve te godine uzalud traže da se troškovi ugrade u tečaj kune, a koliko bi to moglo biti poticajno za hrvatski izvoz, Kučić potvrđuje primjerom Slovenije, koja je do ulaska u EMU prepolovila vrijednost tolar. Početkom 90-ih imali smo, kaže, dvostuko veći izvoz od uvoza, danas je obrnuto, s trendom pogoršanja. S jakom krunom urušavamo izvoz i živimo na tudioj akumulaciji.

Izvoznica me ofenziva podsjeća na četvrtu u onom davnom ratu, samo što su oni nesretnici izgradili pontonski most i spasili bolesne i ranjene, a ovi nas danas gledaju s druge strane rijeke mašući deklaracijom o izvoznici ofenzivi i tigrom od papira zvanom kuna, jada se Kučić.

Da imamo pravilnu tečajnu politiku, hrvatsko bi ribarstvo, koje izvozi 70 posto svoje proizvodnje, uprihodilo tripot više izvoznih deviza, tvrdi.

Štite li se i kako naše tvrtke od tečajnih klizanja? U Ingri kažu da tečajne razlike malo utječu na rezultate poslovanja unatoč tome što su izloženi promjenama tečaja eura i dolara. Naime, tvrtka prilikom sklapanja ugovora unaprijed definira tečaj plaćanja, a velika volatilnost dolara amortizirana je pretvaranjem dolara u eure i plaćanjem u eurima. Usklađivanjem priljeva i odljeva stvara se, kažu, prirodni ‘hedge’. Slično razmišljaju i u Atlantskoj plovidbi. Član Uprave Duško Vladović-Relja kaže da se ne služe posebnim instrumentima, troškove poslovanja iskazane u određenoj valuti nastoje pokriti realizacijom prihoda u njoj. Tako smanjuju učinke tečajnih razlika, koje su uglavnom rezultat oscilacije dolara, najzastupljenije valute u njihovu poslovanju.

Direktorica financija Elka kabela Karmen Rosan kaže da je upravljanje tečajnim razlikama visoko na listi prioriteta. Osim podjednake pokrivenosti uvoza izvozom u eurima, što im omogućuje prirodni ‘hedging’, 16-ak posto proizvodnje izvoze na tržište Velike Britanije. Kako je od početka godine funta pala 17-ak posto, nastale su prilične tečajne razlike koje su se do kraja rujna ipak uravnotežile odnosom funte i dolara (strateške sirovine iz uvoza plaćaju se u dolarima). Dolar je, doduše, u odnosu na kunu jačao, no u odnosu na funtu u prosjeku je bio na razini 1,82, kao u protekle dvije godine.

Srdan Oreb, član Uprave Maraske, kaže da se od klizanja tečaja štite tako što ugovaraju klauzulu promjene tečaja kojom je definirana dopuštena promjena odnosa valuta u postotku. Padne li određena valuta u postotku većem od onog definiranog u ugovoru, Maraska zadržava pravo.

Promjene cijena. U trenutku kad je dolar pao ispod vrijednosti iz ugovora, tvrtka je to amortizirala promjenom dolarskog cjenika, ali ne u istoj mjeri u kojoj je dolar oslabio, da ne bi oslabila vlastitu konkurentnost, kaže Oreč.

Preporučuju to i u Udruzi korporativnih rizničara. Predsjednik Udruge Goran Brajdić kaže da je dobar način zaštite upravo prirodnog ‘hedge’, primjerice ako kompanija prodaje svoje proizvode u dolarima, bilancu može uravnotežiti kreditiranjem u toj valuti. Također, na raspolaganju su joj i različiti financijski instrumenti koje nude domaće banke. U Raiffeisen, Hypo i Erste banci potvrđuju da svojim klijentima nude FX ‘forward’ transakcije, kupoprodaju valute s tečajem fiksiranim danas za isporuku na unaprijed utvrđeni dan u budućnosti. Terminkom kupoprodajom deviza klijenti mogu fiksirati novčani tok u budućnosti, a zaradu tražiti u razlici kunskih prijela i odjela. U bankama kažu da su posebno osjetljive grane poput turizma, brodogradnje, poljoprivrede te tvrtke koje u svojoj bilanci imaju rizike prema volatilnijim valutama nego što je to euro, a to su sve one koje rade s Amerikom, Bliskim ili Dalekim istokom, zemljama u regiji, čije valute mnogo više osciliraju. Mnoge su tvrtke vrlo aktivne u zaštiti od tečajnih rizika, posebno velike koje imaju vlastite organizirane riznice. No s krizom i nesigurnošću sve je više i manjih tvrtki koje se koriste takvim proizvodima, kažu bankari. Brajdić kaže da Udrugu nastoji educirati i podići razinu svijesti kompanija o potrebi upravljanja tečajnim rizicima. To bi tvrtkama moglo biti i kako korisno, jer želje izvoznika da kuna oslabi da bi podigla konkurentnost hrvatskih izvoznih proizvoda neće biti uslišane. Na nedavnoj konferenciji hrvatskih izvoznika guverner Rohatinski je na tri pitanja – hoće li HNB deprecirati kunu i tako potaknuti izvoz, hoće li selektivno tretirati kredite za izvoz i hoće li stvoriti uvjete za selektivno smanjenje kamata na kredite za izvoz – kategorički odgovorio: ne, ne i ne!