Velike su tvrtke aktivne u zaštiti od tečajnih rizika. No s krizom i nesigurnošću sve je više i manjih tvrtki koje se koriste bankarskim proizvodima namijenjenima zaštiti od tečajnih razlika.
Miro Kučić iz bračke Sardine kaže da su se s prvim znacima recesije smanjile narudžbe iz Japana. Istog trenutka kad je jen počeo jačati uvoznici su našim proizvođačima smanjili cijenu točno onoliko koliko je jen ojačao. Tvrtke štite svoj izvoz različitim financijskim instrumentima, no jedini je pravi ključ politika tečaja kune, jedine valute koja jača uz bok najjačih svjetskih valuta, kaže Kučić.
O problemu tečaja nema smisla govoriti u okvirima ove ili prošle godine, problem je star koliko i kuna, kaže savjetnik Uprave Sardine Miro Kučić. Izvoznici sve te godine uzalud traže da se troškovi ugrade u tečaj kune, a koliko bi to moglo biti poticajno za hrvatski izvoz, Kučić potvrđuje primjerom Slovenije, koja je do ulaska u EMU prepolovila vrijednost tolar. Početkom 90-ih imali smo, kaže, dvostuko veći izvoz od uvoza, danas je obrnuto, s trendom pogoršanja. S jakom krunom urušavamo izvoz i živimo na tudioj akumulaciji.
- Izvoznica me ofenziva podsjeća na četvrtu u onom davnom ratu, samo što su oni nesretnici izgradili pontonski most i spasili bolesne i ranjene, a ovi nas danas gledaju s druge strane rijeke mašući deklaracijom o izvoznici ofenzivi i tigrom od papira zvanom kuna – jada se Kučić.
Da imamo pravilnu tečajnu politiku, hrvatsko bi ribarstvo, koje izvozi 70 posto svoje proizvodnje, uprihodilo tripot više izvoznih deviza, tvrdi.
Štite li se i kako naše tvrtke od tečajnih klizanja? U Ingri kažu da tečajne razlike malo utječu na rezultate poslovanja unatoč tome što su izloženi promjenama tečaja eura i dolara. Naime, tvrtka prilikom sklapanja ugovora unaprijed definira tečaj plaćanja, a velika volatilnost dolara amortizirana je pretvaranjem dolara u eure i plaćanjem u eurima. Usklađivanjem priljeva i odljeva stvara se, kažu, prirodni ‘hedge’.
