Krešimir Leščić, direktor tvrtke Delta Data

Tri tvrtke članice Hrvatskoga klastera brodogradnje prošloga su tjedna krenule u posao gradnje izletničkoga riječnog broda za Općinu Nijemci. U projektu sudjeluju slavonskobrodsko tvrtka LIOR-Montaža i sisački Pro-Brod, a nositelj projekta je zagrebačka tvrtka Delta Data. Iako ime tvrtke, Delta Data, asocira na tvrtku koja se bavi računalima, ona proizvodi materijale koji se ugrađuju u brodove, projektira brodove i izrađuje ih.

Tvrtka je osnovana 1992. godine i najprije se bavila informatičkim i sigurnosnim inženjeringom, ali se tijekom vremena okrenula brodogradnji. Delta Data jedina je tvrtka u Hrvatskoj koja proizvodi materijale razvijene posebno za brodogradnju. Ti su materijali specifični jer moraju biti vodootporni, slabogorivi, otporni na gljivice, ali i savitljivi. Uz to, tvrtka se bavi i projektiranjem interijera za brodove, ali i projektiranjem električne instalacije, navigacije i opreme broda. Tvrtka nije velika, ima tri zaposlenika, ali za sada s tim brojem radnika ispunjava sve narudžbe.

Od rada na sigurnosnom inženjeringu do proizvodnje interijera za brodove put je vodio kroz – hobi. Direktor te obiteljske tvrtke Krešimir Leščić kaže da je uvijek imao nekakav brodić na vezu u Splitu i tu je uočio nedostatke koji se pojavljuju u materijalima od kojih je brod građen. Ti su materijali s jedne strane bili nekvalitetni, a s druge su polako upijali vlagu i time otežali brod. Tako otežan brod nije mogao ploviti punom brzinom. Osim problema s upijanjem vlage, šperploča od koje se izrađuje unutrašnjost broda zbog vlage razvija i neugodan miris, a na njoj se razvijaju i gljivice. Krešimir je htio šperploču zamijeniti nekim drugim materijalom koji manje upija vodu i ne razvija neugodne mirise, ali je ispalio da na tržištu boljeg materijala nema.

Drugi važan moment dogodio se kada je Krešimir odlučio palubu svog broda prekriti tikovinom. No nigdje nije mogao kupiti tikovinu u pločama koja bi se dala lagano obrađivati i ugraditi. Tada su, kaže Lešić, primijetili da PVC stolarija ima neke osobine koje su tražili. No PVC koji je bio dostupan na hrvatskom tržištu nije imao karakteristike koje su trebale za brod. Napokon su pronašli tvrtke u Švicarskoj i Njemačkoj koje proizvode upijeni PVC.

• Pronašli smo materijal koji je siguran i može se koristiti u laboratorijima. Zatim smo odlučili na taj materijal nalijepiti tanak sloj drva ili eko kože ovisno ide li na zidove, podove ili stropove. Tako smo dobili alternativu šperploči – kazao je Lešić. Novi materijal koji su razvili nije upijao vlagu, imao je veću trajnost od standardnih materijala za uređenje interijera brodova i bio je daleko lakši. Tako je 2005. godine tvrtka koja se bavila softverom počela proizvoditi kompozitne laminate namijenjene brodovima. U svojoj su ponudi uvrstili i sačasti materijal koji je lagan, ali ima veliku čvrstoću, a koristi se za gradnju interijera brodova.

Unatoč velikom trudu i novim dobrim materijalima probaj na tržište hrvatske brodogradnje ide sporo. Kako Krešimir kaže, domaća je brodogradnja troma i za konstrukcijskim materijalima nema velike potražnje. Iako se na tržištu pojavio nov i dobar proizvod, mali brodograditelji ne žele ići na preprojektiranja brodova, koje bi im omogućilo da rabe lakši materijal.

Oni koji su se odlučili kupiti naše proizvode do sada nisu imali nikakvih žalbi, tvrdi Krešimir. Iako imaju probleme s plasiranjem svog materijala na tržište domaće brodogradnje, ove godine potražnja za njihovim materijalima rasla više od 30 posto.

Upravo zbog tih razloga postoji i potreba za novim zaposlenicima, ali postoji i bojazan da bi u tom slučaju netko mogao usvojiti tehnologiju i prenijeti je u neku od susjednih zemalja u kojoj nije zakonski zaštićena.

• Rado bih proširio proizvodnju, razmišljao sam o širenju u sisačku poslovnu zonu, ali nas banke ne prate. Imam dovoljno vlastita novca za kupnju zemljišta, ali ne i za gradnju hale. Novac za razvoj materijala koji danas proizvodi osiguran je iz našeg obiteljskog proračuna – objašnjava Krešimir boljke koje prate većinu malih proizvođača u Hrvatskoj. Unatoč tome što ima razvijenu vlastitu tehnologiju i proizvode, ne uspijeva dobiti potporu ni od banaka, ni od državnih institucija.