Logistika

Prodajom 70 posto udjela u tvrtki DPD-Croatia koja se bavi paketnom distribucijom jedan od vodećih logističara u zemlji i regiji, tvrtka Lagermax AED Croatia, riješila se djelatnosti koja joj je predstavljala svojevrstan uteg i usmjerila kompletna sredstva i planove u jačanje pozicije na logističkom tržištu. Kao što su do sada logističari poput Intereurope, Trasta i Kühne&Nagela investirali u gradnju logističko-distributivnih centara, tako je i Lagermax najavio gradnju takvog centra u Jakovlju nadomak Zagreba, na površini 45 tisuća četvornih metara zemljišta sa skladišnim prostorom od 17 i pol tisuća četvornih metara, s mogućnošću usklađenja 26 tisuća paleta u skladištu s visokim regalima.

Dovršetkom centra čija je vrijednost oko 15 milijuna eura, Lagermax će na hrvatskom tržištu raspolagati s ukupno 33 tisuće četvornih metara skladišnog prostora u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.

• Ovom investicijom osigurat ćemo godišnji organski rast od najmanje 20 posto te nam se otvara mogućnost razvoja novih usluga koje bi neutralizirale gubitak prihoda iz carinskog posredovanja koji nas očekuje ulaskom Hrvatske u EU – objašnjava direktor Lagermax AED-a Dino Mišar, dodajući da će sadašnje kapacitete skladištenja od iduće godine, kada će centar biti otvoren, povećati za četiri puta.

Prodaju udjela DPD-a, čiji promet raste brže od samog tržišta, francuskom distributivnom divu Geo-Postu, Mišar objašnjava činjenicom da se DPD bavi dostavom malih paketa, a Lagermaxu je core biznis cargo dostava, odnosno transport većih pošiljaka od 50 kilograma na više, zbirni transporti i logistika. Odluka da se regionalno tržište prepusti organizaciji DPD-a, kaže, nema nikakvih negativnih posljedica za Lagermax, i dalje će te dvije tvrtke zajedno raditi na tržištu paketa. Tako će DPD u novom terminalu u Jakovlju pokrenuti centar paketne distribucije, a Lagermax i DPD sinergijski će otprimati pakete i pošiljke. Međunarodni paketi DPD organizacije će se carini preko Lagermaxa, a vlastite pakete će Lagermax otprimati kroz sustav DPD-a.

Tvrtka Lagermax, u vlasništvu istoimene austrijske tvrtke, podijeljena je na dva dijela: Lagermax autotransport i Lagermax AED Croatia koja se bavi otpremništvom i transportom. Austrijski koncern postoji već 90 godina, a u proteklim 12 godina investirao je više od 200 milijuna eura u gradnju i razvoj logističkih kapaciteta na području jugoistočnog europskog tržišta, a na hrvatskom tržištu više od 34 milijuna eura u distributivni centar za usklađenje više od 10 tisuća vozila, logistički centar u Rijeci i budući centar u Jakovlju. Ukupni prihodi Lagermax AED-a u 2007. godini iznosili su 116 milijuna kuna, a do kraja 2008. godine očekuju ukupne prihode veće od 132 milijuna kuna. Financijska kriza prije svega utjecala je na područje proizvodnje, pogotovo kod izvozno orijentiranih tvrtki, što će i neposredno utjecati na logističke aktivnosti tvrtki koje se bave otpremništvom i logistikom, no Mišar u ovoj situaciji vidi šansu i mogućnost za prestrukturiranje i promjene koje će neizbježno dovesti do čišćenja logističkog tržišta.

Hrvatskoj kronično nedostaju moderni distributivni centri, a najavljeni Cargo centar Zagreb zapeo je negdje u papirlogiji. Gotovo svaki logističarski magnat gradi svoj centar. Kühne&Nagel potpisao je prošle godine ugovor o zakupu 19 tisuća četvornih metara skladišnog prostora u Poslovnom parku Zagreb, carinska i necarinska skladišta Intereurope prostiru se na 26 tisuća četvornih metara u Svetoj Nedelji, logističko-distributivni centar Overseas Hrvatskom Leskovcu povećao je njihove kapacitete za pet do sedam puta, Trastovi carinski i necarinski kapaciteti nalaze se na pet lokacija.

Prometna struka smatra da je individualna gradnja logističkih centara nepotrebno rasipanje i novca i truda.

• Razumljive su potrebe tvrtki za skladišnim prostorima, međutim Hrvatskoj nedostaje jedinstveni logistički centar za koji se već dulje zauzima prometna struka, na 200 do 300 hektara zemljišta koji će spojiti sve vrste prijevoza, a ne samo cestovni. Cargo centar Zagreb u studijama smo planirali na tri moguće lokacije – na Ranžirnom kolodvoru, u Sisku ili Jaski i za njegovu gradnju zainteresirani su mnogi strani investitori, no zbog inertnosti Ministarstva prometa i biorakcije investicija stoji. Sadašnji distributivni centri uglavnom su skladišta bez dodatnih logističkih usluga poput montaže, prepakiranja ili personalizacije robe – zaključuje Čedomir Ivaković, profesor na Fakultetu prometnih znanosti.