Pad prodaje u 2008. od jedan posto. Samo ili čak? Ovisi o tome koga se pita. Broker, trgovac automobilima ili građevinar zasigurno bi odmah potpisali takav rezultat. S druge strane, u doba ekonomske krize pivovarska industrija u Hrvatskoj ni s tih ‘čak jedan posto pada’ nije osobito sretna. Razlog? Pivo se ni po kojem kriteriju ne ubraja u kategoriju ugroženih proizvoda. Za njega nekako uvijek ostane dovoljno. Često i više nego dovoljno, jer ‘tuga je tu da se u nečemu utopi’. Upravo zbog toga opće krize u pravilu nisu i krize pivovara.
Država to najbolje zna. Do silvestarske noći u svojoj blagajni na račun 300-tinjak milijuna litara popijenog piva ona očekuje otprilike 1,3 milijarde kuna prihoda. Otprilike 600 milijuna na ime trošarina i 700-tinjak milijuna kuna od PDV-a. Upravo toliko, slično kao lani, bit će namet na 3,3 milijarde kuna, koliko će se tekuće godine u Hrvatskoj ‘okrenuti’ u tom poslu. No u plodovima navedenog uspjeha neće svi jednako uživati. Najveći, Zagrebačka i Karlovačka pivovara te Carlsberg Croatia, svakako hoće. Manji pivovari zasigurno neće. Ako uopće prežive sljedeće razdoblje, imat će o čemu pričati.
Osam posto na tom, kod nas očito vrlo lukrativnom, tržištu do jučer je imala Jadranska pivovara iz Vranjica pokraj Splita. Upravo je zbog toga gotovo nevjerojatno ovih dana zazvucala informacija iz te tvrtke da se u njoj sprema gašenje dijela proizvodnje, a kao posljedica i štrajk radnika. Njezin vlasnik, slovenska Pivovarna Laško odlučila je do Nove godine u Vranjicu ugasiti proizvodnju svoga najjačeg branda, piva Zlatorog. Čak 60-ak zaposlenika Jadranske pivovare od ukupno 158 zbog toga bi moglo ostati bez posla. Najcrnije prognoze govore čak i o potpunom gašenju tvornice, iako iz same pivovare službeno to nitko ne želi ni komentirati. One blaže pak govore o prodaji pivovare ili njezinu preorijentiranju na proizvodnju Zlatoroga za bosansko i crnogorsko tržište. Hrvatsko bi se tržište u tom slučaju opskrbljivalo iz Slovenije. Kako je u samo osam godina slovenski vlasnik tu tvrtku uspio dovesti do gubitka od 140 milijuna kuna, objasnio je jedan zaposlenik jedine dalmatinske pivovare koja u toj regiji i dalje drži 40 posto tržišta.
- Jednostavno je objasniti tu u najmanju ruku čudnu politiku vlasnika koja je samo lani stvorila gubitak od 45 milijuna kuna. Naime, lani je proizvodnja Zlatoroga pala sedam, a Kaltenberga četiri posto, ove pak godine Zlatoroga šest, a Kal-
Na pitanje o potencijalnim kupcima tvrtke ili strateškim partnerima, a posebno informacijama da je za nju zainteresiran Agrokor Ivica Todorić, odgovorio je bez suzdržavanja.
- Govori se o nekim zainteresiranim tvrtkama, ali sumnjam da je riječ o Agrokoru. Zašto bi on kupio pivovaru koja mu sada prodaje proizvod ispod realne cijene? – kaže Domljanović.
Situaciju u kojoj se našla Jadranjska pivovara dodatno je objasnio i sindikalni povjerenik zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji Ivica Blažević.
- Pivovarna Laško je dokapitalizacijom Jadranske pivovare smanjila vrijednost dionice s 300 na samo 40 kuna, a temeljni kapital sa 161,6 milijuna kuna na 21,6 milijuna. Novac je, dakle, iz nje već izvučen – tvrdi Blažević.
Nipošto bajna, ali ipak nešto bolja situacija trenutačno vlada u Grudskoj pivovari, koja je na tržište pompozno, uz asistenciju polugole Nikoline Pišek, izbacila Prima pivo. Iako je ta tvrtka iz BiH, najveći je izvoznik piva u Hrvatsku. Veoma je ambiciozno ušla na hrvatsko tržište, koje ne prašta pogreške. S obzirom na to da se odnedavno priča da joj i ne ide najbolje i da je zbog loših poslovnih rezultata Prima također ponuđena na prodaju, razgovarali smo s njezinim glavnim uvoznikom za Hrvatsku Draženom Robićem.
- Ove smo godine u Hrvatskoj, koja čini 60 posto našeg ukupnog tržišta, prodali 50.000 hektolitara piva. Dio toga, otprilike 15.000 hektolitara, odlazi i na robnu marku Kauflanda Ambiosus. Očekivali smo bolje rezultate i možemo govoriti o podbacivanju od 10 do 15 posto. Potrošnja je u stagnaciji i kriza se itekako osjeća. Posebno se to odnosi na nove brendove, kojima i u normalnim okolnostima trebaju godine da bi se etablirali na tržištu. S obzirom na to da smo mi trenutačno uz Osječku i Velebitsku jedine hrvatske pivovare na sceni, jasno je da nam je još teže – kaže Robić naglašavajući pritom da je i ostalim manjih hrvatskim pivovarima situacija svakakva, samo ne bajna.
Ipak, prodaju li zbog takve situacije vlasnici (Robić i obitelj Zadro, inače suvlasnici šećerane Viro) tu mladu pivovarsku tvrtku? – Mi trenutačno za bolji posao od ovoga ne znamo. Trebamo se bolje pozicionirati na tržištu i ništa više. Uostalom, za dobro je pivo važan kvalitetan majstor, a ne reklama, zar ne? – naglasio je direktor uvoznika Prima piva i pritom predvidio da će unatoč najavama čak i veliki pivari sljedeće godine smanjiti marketinške troškove.
Prima pivo vjerojatno će to učiniti na 10 posto predviđenih izdataka. Zbog toga, vjerojatno, publika nagodinu neće moći ‘uživati’ u novoj seriji reklama njegove manekenke Nikoline Pišek.
Da zato Hrvati nipošto neće manje uživati u pivu, sumnje ipak nema. Prema riječima predsjednika Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja u Hrvatskoj gospodarskoj komori Pere Ivankovića, statistika to i potvrđuje.
- U prosjeku svaki stanovnik Hrvatske na godinu popije 85 litara piva. Još 1991. pili smo 55 litara, dakle unatoč tome da smo djelomično mediteranska zemlja, toliko se potrošnjom ubrajamo u pivske zemlje. Primjerice, u Italiji se pije samo 30 litara na godinu, u Austriji do 90, a svjetski je prosjek 61 litra – naveo je.
Kad je pak riječ o ekonomskoj krizi koja bi mogla utjecati na prodaju piva kod nas, Ivanković objašnjava da bi ova godina mogla završiti s jedan posto manjim prometom, a iduća najviše s dva posto. No pritom objašnjava da pivare i više od krize uobičajeno zabrinjavaju neki drugi ‘objektivni činitelji’: