Savjetnik

Od 1. siječnja 2009. Porezna uprava počet će provoditi opsežan i zahtjevan posao dodjele osobnih identifikacijskih brojeva svim hrvatskim državljanima i pravnim osobama sa sjedištem u Hrvatskoj. Osobni identifikacijski brojevi dodjeljivat će se i stranim fizičkim i pravnim osobama, odnosno njihovim podružnicama i drugim organizacijskim dijelovima, ako nastane povod za njihovo praćenje u Hrvatskoj. Taj nadasve opsežan i tehnički zahtjevan posao trebao bi biti završen u roku dvije godine, tj. do 31. prosinca 2010. godine.

Ministar financija je imao obvezu u roku četiri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o osobnom identifikacijskom broju donijeti posebni pravilnik kojim bi se detaljnije uredio postupak dodjele osobnog broja, dostava obavijesti o dodijeljenom broju, sadržaj zahtjeva za osobe koje imaju pravni interes da im se dodijeli osobni broj prije nego što to bude učinjeno po službenoj dužnosti i druga pitanja. Iako pravilnik do početka prosinca 2008. još nije objavljen u službenom glasilu, iz sadržaja Zakona razvidni su postupci i pravila kojima će se rukovoditi Porezna uprava pri dodjeli osobnoga identifikacijskog broja. Osobni identifikacijski broj je osobna numerička oznaka pravne ili fizičke osobe koja će se koristiti u službenim evidencijama i pri razmjeni podataka između poslovnih subjekata, državnih tijela i drugih institucija. Sastoji se od jedanaest znamenaka i jedne kontrolne brojke, tj. od ukupno dvanaest znamenaka. Čak deset od ukupno dvanaest znamenaka tvori se sustavom slučajnih brojeva i nemaju nikakve povezanosti s obilježjima subjekta kojem se dodjeljuju. Kad se osobni identifikacijski broj bude koristio za svrhe međunarodne razmjene podataka, tada će uz dvanaest obveznih znamenaka imati i slovnu oznaku HR. Kod fizičkih osoba će osobni identifikacijski broj zamijeniti sadašnji matični broj građana koji ima 13 znamenaka, a dodjeljuje ga Ministarstvo unutarnjih poslova. Kod pravnih osoba i drugih poslovnih subjekata osobni identifikacijski broj će zamijeniti korištenje statističkog broja od sedam odnosno osam znamenaka koji poslovnim subjektima dodjeljuje Državni zavod za statistiku.

Dodjela brojeva bit će organizirana sukcesivno. Posao će odvijati u etapama, tako da će u pravnom prometu i u evidencijskim bazama barem dvije godine funkcionirati i ranije dodijeljene statističke odnosno brojčane oznake pravnih i fizičkih osoba i novi identifikacijski brojevi. Najprije će se osobni identifikacijski brojevi dodjeljivati novorođenoj djeci i novoosnovanim pravnim osobama. Tek zatim će se osobni identifikacijski brojevi dodjeljivati osobama koje već imaju određen MBG odnosno pravnim osobama osnovanim do kraja 2008. godine. Fizičke i pravne osobe nisu dužne ispostavljati zahtjev za dodjelu osobnog broja. Porezna uprava će taj posao obaviti prema službenoj dužnosti, koristeći podatke koji su joj na raspolaganju u različitim evidencijskim bazama. Tako će se npr. za hrvatske državljanine koji su upisani u knjige rođenih brojevi dodjeljivati na temelju podataka iz matičnih knjiga rođenih. Za osobe koje su hrvatski državljeni, ali nisu rođene u Hrvatskoj pa nisu upisane u knjige rođenih, brojevi će se dodjeljivati iz baze podataka o državljanstvu.

Trgovačkim društvima, ustanovama i zadrugama osobni će se identifikacijski brojevi dodjeljivati na temelju podataka iz registra trgovačkih sudova. Za udruge i druge neprofitne pravne osobe će se koristiti podaci iz upisnika koje vode nadležni županijski ured odnosno nadležna ministarstva. S obzirom na to da je registriranje svake pravne osobe u Hrvatskoj vezano uz obvezu upisivanja u odgovarajući registar ili upisnik pri nadležnom sudbenom ili državnom tijelu, za svaki poslovni subjekt postoji baza podataka iz koje će Porezna uprava crpiti podatke nužne za dodjelu osobnoga identifikacijskog broja.

Porezna uprava će upisati dodijeljeni identifikacijski broj u službenu potvrdu o osobnom broju. Osoba kojoj je dodijeljen broj trebala bi potvrdu dobiti poštom, na adresu na kojoj je prijavljena u službenim evidencijama. Ako do kraja roka određenog za dodjelu osobnih brojeva ne dobije odgovarajuću potvrdu, osoba će sama od Ministarstva financija zatražiti dodjelu osobnog broja na obrascu zahtjeva koji će biti propisan posebnim pravilnikom. Potvrda o osobnom identifikacijskom broju je javna isprava i služi kao osnova za upis osobnog broja u sve službene evidencije u kojima se za različite svrhe vode podaci o nekoj osobi. Dogodi li se propust ili pogreška, pa se istoj osobi dodijele dva broja, kasnije dodijeljeni broj mora se poništiti. O poništenju drugog po redu dodijeljenog osobnog broja Porezna uprava će donijeti rješenje, a pravna ili fizička soba će morati vratiti potvrdu koja je naknadno proglašena nevažećom.

Osobni identifikacijski brojevi dodjeljuju se i stranim fizičkim i pravnim osobama za koje u Hrvatskoj postoji bilo kakav pravni povod za njihovo evidentiranje i praćenje. Tako će npr. osobne brojeve dobivati stranci kojima se odobri trajni boravak u Hrvatskoj, stranci kojima se izda radna dozvola, stranci koji u Hrvatskoj imaju imovinu od koje možda ostvaruju oporezive primitke, pa su porezni obveznici za taj dohodak. Osobne brojeve će dobivati i strane pravne osobe koje posluju u Hrvatskoj, bilo preko podružnica ili u drugoj pravnoj formi. Stranim pravnim i fizičkim osobama koje rade u Hrvatskoj se i prema sada važećim propisima dodjeljuje sistemski broj koji služi za evidentiranje njihovih poreznih obveza, a nakon 1. siječnja 2009. sistemski broj za strance će biti zamijenjen osobnim identifikacijskim brojem. Porezna uprava je kao dio Ministarstva financija ovlaštena ustrojiti i voditi evidenciju o svim dodijeljenim osobnim identifikacijskim brojevima. Osim broja, ta će evidencija sadržavati i osobne podatke o građaninu odnosno poslovnom subjektu koji su nužni za njegovu identifikaciju, kao što je ime i prezime odnosno naziv pravne osobe. Načelno, osobni identifikacijski broj nije tajni broj. Ako ima pravni interes, svaka osoba može ostvariti pristup podacima o identifikacijskom broju. No, pritom se moraju poštovati odredbe o zaštiti osobnih podataka, kako je to uređeno posebnim zakonom.

Novi osobni broj će se koristiti na svim službenim papirima koji su osnova za ostvarivanje i korištenje nekih prava pred nadležnim državnim i drugim službenim institucijama. Osobni broj će se upisivati na svim prijavama i podnecima u međusobnom komuniciranju korisnika. Tako će npr. osobni identifikacijski broj zaposlenika i njegovih članova obitelji biti upisan u poreznu karticu, radi utvrđivanja prava na porezne olakšice pri oporezivanju porezom na dohodak, te u matične evidencije mirovinskih i zdravstvenih osiguranika. Osobni broj će se koristiti i pri upisu vlasništva u svim javnim upisnicima u kojima se vode podaci o vlasništvu nekretnina i pokretnih stvari. Koristit će se u elektroničkom poslovanju i u poslovima platnog prometa. Navodit će se na nalozima za plaćanje obveznih javnih davanja.

Zanemarivanje obveze korištenja dodijeljenog identifikacijskog broja, propuštanje obveze povezivanja podataka koji se vode u službenim evidencijama s osobnim brojem pravne ili fizičke osobe za koju se vode podaci, kao i izbjegavanje korištenja osobnog broja u svakodnevnom radu poslovnih subjekata ili pri razmjeni podataka kažnjivo je prekršajnom kaznom u rasponu od 1.000 do 10.000 kn po jednom prekršaju. Ista je svota predviđena kao kazna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Dakako, korištenje osobnoga identifikacijskog broja ne isključuje obvezu poslovnih subjekata da i nadalje ispunjavaju obveze koje na meću drugi propisi koji uređuju obvezni sadržaj poslovnih papira i druge poslovne dokumentacije. Tako će trgovačka društva na poslovnim papirima i nadalje iskazivati sve podatke na koje ih obvezuje Zakon o trgovačkim društvima. Pravne osobe koje vode poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu i nadalje moraju voditi računa o propisanom sadržaju vjerodostojne isprave kao valjanom dokumentu za unos podataka u poslovne knjige, kako to određuju propisi o računovodstvu.

Od osobnog se identifikacijskog broja mnogo očekuje. Najavljuje se da će novi način označavanja građana i poslovnih subjekata pridonijeti smanjivanju porezne evazije i suzbijanju korupcije. Koristit će se i za međunarodnu razmjenu podataka, pa se na neki način osobni identifikacijski broj doživljava kao pretpostavka uvodenja reda u pravni i financijski sustav Hrvatske.

Sva su ta očekivanja opravdana i poželjna. No, treba biti realan i ne zanemariti činjenicu da je ipak riječ samo o novom načinu brojačanog označavanja pravnih i fizičkih osoba. Taj će novi način označavanja uvjetovati nove troškove porezne administracije, koja mora u dvije godine dodijeliti oko pet milijuna osobnih identifikacijskih brojeva. Teško je preskočiti opravdano pitanje hoće li porezna administracija, uz taj opsežan i zahtjevan posao, imati dovoljno kapaciteta za izvršavanje redovnih poslova poreznog nadzora. Utrošeno vrijeme i novac poreznih obveznika ne bi smjelo biti ograničeno samo na smanjivanje zlo upotreba u poreznom i financijskom sustavu, iako to nesporno jest važan cilj. Uvođenje osobnoga identifikacijskog broja trebalo bi rezultirati usklađenim, međusobno povezanim djelovanjem različitih državnih ureda, tijela i institucija državne i lokalne vlasti, kako bi se ubrzale i pojednostavile procedure i postupci koje građani i pravne osobe poduzimaju u svakodnevnom životu i poslovanju.