Home / Tvrtke i tržišta / Za akvizicije ćemo novac tražiti na tržištu

Za akvizicije ćemo novac tražiti na tržištu

Hrvatska ekonomija po IDC-ovim računima na IT troši nešto više od milijardu dolara godišnje, dok zemlje poput Madarske ili Češke koja troši oko 4,5 milijardi dolara, investiraju znatno više od nas. To pokazuje koliko imamo prostora za ozbiljnije investiranje u ICT. Poduzetnici s jedne strane ne vide u IT-u mjesto u koje treba investirati radi konkurentnosti i profitabilnosti vlastite tvrtke. Takva situacija s druge strane rezultira nedovoljno agresivnom i kvalitetnom IT industrijom koja nema dovoljno vještina, ljudi i ostalih resursa da bude agilna. Prosječna IT tvrtka u Hrvatskoj ima oko osmero ljudi, što je premalo za kvalitetno servisiranje gospodarstva. Rezultat je paradoks da 30 posto tvrtki u jednom istraživanju kaže kako im internet nimalo ne koristi u poslovanju.

Kakvi su u tom pogledu planovi Atenta? Upravo radi potrebne konsolidacije pokrenut je projekt Atento. Male se tvrtke moraju udružiti kako bi imale dovoljno ljudskih i financijskih resursa da mogu kvalitetno nudit usluge i proizvode i da mogu raditi na inovacijama. Mora se neprestano ulagati u ljude jer ako inženjera ne školujete, za 5 godina njegove vještine postaju nerelevantne.

Možete li nešto detaljnije reći o mogućim akvizicijama? Koje proizvode planirate uvesti? Napravili smo holding koji ima više od 250 ljudi pa smo među najvećim IT tvrtkama. S tim ljudima možemo adresirati najveće korisnike i državu, a imamo financijske snage da idemo u daljnja udruživanja i akvizicije drugih tvrtki koje imaju tehnološka znanja i vještine kompatibilne našima. Naravno, planiramo ići i na tržišta izvan Hrvatske. Broj od 250 ljudi je i puno i malo i tu ćemo biti vrlo oprezni. Što se tiče vanjskih tržišta, uglavnom smo orijentirani na istok.

Znači koncentrirat ćete se na… Imamo ured u Sloveniji, Madarskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Bugarskoj pa je u ovom trenutku jednostavnije ući na ta tržišta. Razmišljamo i o Rusiji. No, ne mislimo bježati od Zapada. Ići ćemo na tržišta na kojima možemo biti konkurentniji, relevantni i na kojima se može zaraditi više novca. Kad je riječ o novim proizvodima, ujedinjamo znanje Gisdate koja jako dobro pozna GIS i jedan dio telekom softvera, Versoa koji je poznat po mrežnim tehnologijama te Spana koji je po infrastrukturno horizontalnom poznat u Microsoftu i jedan je od njihovih najjačih partnera. Spajanjem tih znanja i iskustava, dobijete prilično potentnu i široku ponudu.

Kako planirate financirati rast i širenje? Razmišljate li o puštanju investitora u vlasništvo? Kada smo počeli planirati, nije bilo krize. Za prvi dio, odnosno istraživanje tržišta i nove proizvode imamo novca, no ako bude prilika za udruživanje ili akviziciju, a razgovaramo s puno tvrtki, tražit ćemo novac na tržištu. Koji oblik teško je reći – fond, banka ili neki privatni investitor. Važno je da su sve tri firme zdrave, imaju rast veći od 30 posto godišnje, nemaju dugova, potentne su da budu interesantne bankama, a bit ćemo interesantni i fondovima.

Najavljujali ste 500-tinjak zaposlenih, a u posljednjih mjesec dana došlo je šestoro novih, većinom iz Microsofta. Kakav vam kadar još nedostaje? U ovom trenutku ne planiramo nova zapošljavanja dok dobro ne proanaliziramo koji nam ljudi nedostaju u holdingu. No, isto tako svaki izvrstan čovjek velika je vrijednost i uvijek ćemo biti spremni pružiti mu priliku.

Kako su u Atentu dogovorena prava i obveze vlasnika? Kakva je točno vlasnička struktura? S dogovorima smo počeli kada sam otišao iz Microsofta. Razgovarali smo o mom angažmanu u tim tvrtkama, a kako postoje velike sličnosti u načinu rada, odnosno želja da vodimo odlične tvrtke, došlo je do logične ideje da spojimo sve tri tvrtke. Uzeli smo vanjske konzultante koji nam pomažu u procesu povezivanja i udruživanja. Konačan oblik i način udruživanja bazirat će se na optimalnom rješenju za vlasnike i zaposlenike svih tvrtki.

Smatrate da je takav način udruživanja dobar za konkurentska utakmicu s globalnim kompanijama? Okrumpnjavanje je zapravo jedini odgovor da budete ravnopravni i konkurentni. Vani tvrtke imaju po tisuću, pet tisuća ljudi dok u Hrvatskoj manje od 10 IT tvrtki ima više od 100 zaposlenih. Paradoks je da najveće IT tvrtke i dalje sjede kod naših korisnika, kojima je teško parirati s resursima koji su manji od njihovih vlastitih. Kada se otvori tržište, naše najveće tvrtke dobivat će ponude za projekte velikih IT tvrtki iz regije.

Na koje ćete se područje fokusirati? Koncentrirat ćemo se na 100-tinjak najvećih tvrtki i na državu. Nastojat ćemo adresirati najveće projekte s našim sinergijskim uvjetima. Model gdje ćemo nudit usluge koje su dio outsourcinga ‘softvera za service’ koji će biti odličan za velike poduzetnike, može biti odličan i za male za npr. upravljanje ljudskim resursima, CRM, komunikaciju ili vođenje knjiga.

Ne bojte se da će poslova s državom biti manje zbog krize? Država je sigurno jedan od najvećih investitora, pred njom su veliki projekti, a ako se želi reforma javne vlasti, informatizacija je neizbježna. Još dugo će država biti interesantna. Tu ima posla za puno firmi. Izazovi su veliki u financijama, prometu, vezama, turizmu, Ministarstvu obrane zbog ulaska u NATO. Država je relativno na početku što se tiče informatizacije. Investiranje države u IT nastavit će se i tijekom krize jer je to nužno za reforme. Očekujem da će država raditi pažljivije i bolje procjene svakog projekta, a očekujem i da će tvrtke ulagati u IT kako bi smanjile troškove ili radi efikasnijeg poslovanja.

Kako ćete se pozicionirati prema Microsoftu? On nam je jedan od najvažnijih tehnoloških partnera, Span je po certifikatima najkompetentniji Microsoftov partner, a to ćemo i dalje razvijati. U krugu je top softverskih dobavljača.

Koja područja u IT-u imaju najveći potencijal rasta? U malom i srednjem biznisu je gotovo sve prilika jer oni najmanje troše na IT. Većina još ne vjeruje da je informatika dobra investicija. U velikim tvrtkama se ne mora više graditi veliki IT sustav koji će biti u stanju izdržati sve pritisk nego ga treba svesti na optimum, a ostalo će se moći kupiti i tako rješavati ‘peakove’ efikasnije. Dobar dio informatike moći će se izdvojiti iz poslovanja. Bit će tu puno prostora za IT i mislim da će kriza to ubrzati i pojačati.

Krizu vidite kao šansu? U povijesti se pokazalo da je IT točka proračuna koje se direktori najlakše rješavaju i tu postoji bojan, ali i izazov da ljudima pokažemo brz povrat na investiciju. Optimist sam iako će biti teže naći kupca. Još jedna bojan je pitanje nelikvidnosti. Ne treba paničariti, no treba znati što radimo i kamo idemo. Mislim da Vlada zna što treba činiti, no potrebno je konsenzus svih strana. Bit će i izgovora za nelikvidnost zbog krize, no treba nastojati maksimalno smanjiti i neutralizirati da se s gotovinom barata kao s robom.