Vladin plan proračunske štednje poistovjećen je s nesretno zamišljenom zabranom domjenaka i darova u državnim poduzećima, zbog čega se na internetu Sanadera podrugljivo uspoređivalo s Grinchom, mizantropskim glavnim likom iz priče Kako je Grinch ukrao Božić. Sindikati javnih službi odbili su odreći se povećanja plaća od šest posto koje su izborili u pregovorima o kolektivnom ugovoru unatoč tomu što taj ugovor istječe potkraj sljedeće godine. Vladi na raspolaganju ostaje alternativno rješenje za smanjenje troškova plaća – otkazi. Tako bi se ujedno riješio višak zaposlenih u javnoj upravi, što bi bio dobar početak godinama najavljenih reforme tog sektora.
Vladi su, međutim, vezane ruke u omjeravanju snaga sa sindikatima zbog proljetnih lokalnih izbora na kojima bi položaj vladajuće stranke HDZ-a bio ozbiljno ugrožen u slučaju masovnog otpuštanja u javnim službama. Zbog izbora se dogodio i gotovo osam milijardi kuna veći proračun nego 2008., s čijim se donošenjem već kasni u odnosu na redovite rokove iz prethodnih godina. Vlada se tako određila svog nauma o nultom deficitu proračuna manje od mjesec dana nakon što ga je dvojac Sanader – Šuker najavio na skupu ekonomista u Opatiji. Čak i tako povećanom proračunu prijeti pucanje zbog nepredviđenih troškova, primjerice za restrukturiranje brodogradnje. Problem državnih brodogradilišta prema Vladinim bi se planovima trebalo početi rješavati već u ovoj godini, i to raspisivanjem međunarodnog natječaja za privatizaciju. Prijetnja državnim financijama, međutim, jamstva su koja je država darežljivo dijelila brodogradilištima. Od 2000. za jamstva brodogradilištima odobrene su 44 milijardi kuna, a izravnih subvencija bilo je 2,9 milijarda kuna. U istom je razdoblju akumulirani gubitak brodogradilišta 6,3 milijarde kuna, a obveze 8,5 milijardi kuna.
Jedna je druga kriza javnih financija zasad izbjegnuta. U veljači 2009. na naplatu dospijevaju obveze prema vanjskom dugu od gotovo 600 milijuna eura. U uvjetima nepovjerenja na svjetskim tržištima kapitala država bi se teško uspjela zadužiti radi refinanciranja tog duga, a ni među domaćim bankama nije bilo spretnosti za kreditiranje države. Zbog toga je ponovno morala uskočiti Hrvatska narodna banka, čiji je čelnici čovjek, guverner Željko Rohatinski bankama obećao smanjivanje obvezne pričuve da bi se tako oslobodili novcem mogla financirati država, ali i ostatak gospodarstva. Pričuva je smanjena sa 17 na 14 posto, njilo je svoj proračun 140 milijuna kuna. Od toga je 28 milijuna kuna smanjen iznos za poticanje malih i srednjih poduzeća. Samo desetak dana nakon tog skupa od uravnoteženog proračuna nije ostalo ništa, a i proračun Ministarstva gospodarstva, prema neslužbenim informacijama, bit će veći nego lani.
