Hrvatske tvrtke traže 1,46 milijardi kuna za refinanciranje vrijednosnih papira

Većina tvrtki kojima u sljedećoj godini dospijevaju dužnički vrijednosni papiri još razmatra način na koji će refinancirati svoje obveze. U HNB-u tvrde da banke imaju dovoljno novca za refinanciranje, ali banke su pomoću uvjeta kreditiranja.

U sljedećoj godini hrvatskim tvrtkama dospijeva ukupno 1,46 milijardi kuna duga koje će morati isplatiti vlasnicima svojih dužničkih vrijednosnih papira – korporativnih obveznica i komercijalnih zapisa. Budući da nitko još ne može sa sigurnošću utvrditi u kojem se smjeru razvija financijska kriza i kako bi kamatne stope mogle izgledati u sljedećim mjesecima, kompanije nisu sigurne kako će refinancirati dospjele obveze, pogotovo stoga jer su se banke djelomično iscrpale kupujući od države te iste dužničke vrijednosne papire posljednjih nekoliko mjeseci.

Zaduživanje tvrtki na tržištu novca u posljednjih je nekoliko godina sve popularnije, no još je daleko od toga da bismo ga mogli nazvati razvijenim. Izdavajući dužničke vrijednosne papire tvrtke si olakšavaju kreditnu poziciju jer za to nije potreban nikakav kolateral kao kad je riječ o običnom kreditu, nego tvrtka, slično kao i država kad izdaje istu vrstu vrijednosnih papira, odgovara za dug ugledom i snagom.

Analogno tomu, cijena i prinos koji jamče ti dužnički papiri ovise o rejtingu kompanije. Kamata na potencijalno rizičnije tvrtke veća je nego kod sigurnijih.

Unatoč tomu što je Američka središnja banka početkom ovog tjedna spustila referentne kamatne stope do neslučućenih niskih razina, pa se može reći da za plasman svježeg novca traži doista simboličnu kamatu kako bi u uzdrmani financijski sustav ulila što veće iznose, kamatne stope u Hrvatskoj sve više rastu. Najveća je prijetnja da se hrvatske tvrtke u potrazi za kapitalom moraju boriti s mnogo jačim protivnikom – državom. Naime, da bi popunila vlastite rupe u proračunu i refinancirala tranše inozemnog duga koje u 2009. dospijevaju na naplatu, Vlada se na tržištu novca zadužila za novih pet milijardi kuna izdajući trezorske zapise, a ovih dana finalizirat će se i sindicirani kredit u otprilike istom iznosu koji će državi odobriti konzorcij od deset domaćih banaka.

Iako same banke tvrde da novca za kreditiranje gospodarstva ima dovoljno, posljednjih mjeseci svjedočimo svojevrsnoj kontrakciji kreditora, što se obično događa kao posljedica svake krize i što samo gura gospodarstvo u još veću neizvjesnost. Naime, u doba cvjetanja gospodarstva, tako govori teorija, a potvrđila je i nedavna praksa, banke su pune kapitala koji žele plasirati na tržište, pa su njihovi uvjeti za dužnike mnogo blaži. Danas se događa upravo suprotno – pretjerana opreznost banaka očituje se u mnogo višim kamatnim stopama nego prije godinu ili dvije.

Kreditni se ‘spread’ u posljednje vrijeme znatno proširio. Za usporedbu, hrvatski petogodišnji CDS-ovi (Credit Default Swaps) povećali su se više od pet puta u odnosu na isto razdoblje prije 12 mjeseci. Taj kreditni ‘spread’ dodaje se na referentne kamatne stope, tako da je povoljno zaduživanje u eurima trenutačno otprilike ispod osam posto – kažu u riznici Hypo Alpe-Adria-Banke. Tvrtke koje žele refinancirati svoje obveze još kalkuliraju s potencijalnim opcijama i svaka za sebe traži najbolje rješenje.

U sljedećem razdoblju ne smatramo izglednim znatnije povećanje…