HUGO BOSS

Mnogo je toga ostalo za potencijalno posljednju godinu pregovora, pa se može očekivati da će svi napori biti usmjereni na ispunjavanje više od 90 mjerila za zatvaranje. Isto je toliko i pregovaračkih zahtjeva, a i najmanji propust može prouzročiti neuspjeh cjelokupnog projekta.

Uz teški uzdah otvara vrata gruntovnog uređa, tjeskoban razmišljajući koji će mu dokument ovoga puta nedostajati ne bi li se konacno domogao vlasničkog lista, na koju se nogu digla referentica i je li možda opet vrijeme za gablec.

Nema reda i nervoznih građana. Neobično.

Ljubezno lice državnog službenika s druge strane šaltera izaziva u njemu osjećaj nevjere.

• Gospodine izvolite, kako vam mogu pomoći? – srdačno izgovara službenik, a nakon kratke provjere podataka veselo ga obavještava da su njegovi papiri riješeni. U potpunom šoku poduzetnik se mahnito štipa za ruku ne bi li se uvjerio da ne spava, a hladna zgrada postaje nekako toplija i svjetlja.

Na drugom kraju države Mare iz upravnog odjela za gospodarstvo nije na pauzi, a zadovoljni investitor može krenuti s projektom jer sve dozvole dobiva na jednome mjestu. Poljoprivrednik prima potporu za modernizaciju proizvodnje mlijeka iz EU fonda, a poduzetnik saznaje da nije prošao na natječaju, no svjestan je da ovaj put realno nije bio najbolji te da su uvjeti bili isti za sve.

Hrvatska 2009.? Teško.

No, upravo o tome poduzetnici sanjaju, a dio se nada da bi ulaskom u EU moglo postati i stvarnost.

Informatizacije javne vlasti, transparentnosti natječaj, javni sektor na usluzi građanima, jednostavnije poslovanje zbog bržeg otvaranja tvrtki, bržeg doživljaja do dozvola, prilika koje leže u milijunima eura vrijednim fondovima Unije – zašto ne?

Iako nije sve što je povezano s Unijom automatski i pozitivno, dio njene prakse hrvatski bi biznis rado primijenio.

Ali kako znanstvenu fantastiku pretočiti u poslovnu svakodnevicu? Ključna riječ je implementacija, a Europska će je unija toliko puta ponoviti u 2009. da će mnogi u Hrvatskoj dobiti ospice na sam spomen tog izraza. Bez obzira na to što su političari u potpunosti svjesni da je odlučujuća, povijesna godina pred Hrvatskom, EU test morat će polagati u teškim uvjetima.

• I prije financijske krize znalo se da će za Hrvatsku 2009. biti najteža godina nakon rata, a sada su stvari još više otežane. No, sljedeća je godina povijesna prilika za Hrvatsku. Iako postoje otvorena pitanja – Lisabonski ugovor i bilateralni problemi, ostalih 95 posto je u rukama države i odnosi se na internu pripremu – kaže Peter Györkös, veleposlanik Republike Mađarske u Hrvatskoj i jedan od glavnih pregovarača pri ulasku Mađarske u EU.

Teške zadatke država morati rješavati u godini lokalnih izbora i velike krize, a zasigurno za peticu na testu neće biti dovoljno donijeti enormnu količinu novih zakona u Saboru, već će Unija pažljivo provjeravati primjenjuju li se oni i u praksi, u svakom gradu, svakom selu.

Godina je to u kojoj će Hrvatsku promatrati članice EU, međunarodne organizacije i strani investitori kako bi procijenili situaciju na tržištu.

Siniša Petrović, pregovarač za poglavlja Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Pravo trgovaca društava i Pravo intelektualnog vlasništva kaže da će 2009. obilježiti to što Hrvatska postaje sve više dio unutarnjeg tržišta i formalno i sadržajno.

• Biti dio unutarnjeg tržišta jako je važno za poslovanje. Formalno neke stvari stupaju na snagu i prije pristupanja, a sadržajno dolazi do promjene razmišljanja. Pristup tržištu bit će lakši, a za poduzetnike to znači i otvaranje konkurencije. No, za one dobre i pripremljene u konačnici to može biti samo pozitivno – kaže Petrović.

Jedna od zanimljivih novosti bit će direktiva EU koja zahtijeva da sva trgovacka društva koja kotiraju na burzi moraju omogućiti održavanje glavne skupštine putem interneta jer neovisno o tome u kojoj je zemlji sjedište kompanije, njezini dioničari mogu biti iz bilo koje države Unije.

• Prema mojim saznanjima neka društva u Hrvatskoj već o tome razmišljaju, a to podrazumijeva ulaganje sredstava i poslovne prilike za IT tvrtke. Riječ je o relativno novoj odredbi i za članice EU u kojima na snagu stupa u kolovozu iduće godine, pa se može očekivati njena primjena i u Hrvatskoj potkraj 2009. – kaže Petrović.

Pojašnjava da je u trenutku financijske i gospodarske krize istodobno važno zadržati kapital i privući ga. To je moguće time što su propisi transparentniji i jasna su pravila djelovanja, a puna harmonizacija moguća je i prije pristupanja.

• Upravo prekogranični element služi privlačenju kapitala i njegovu zadržavanju. Naravno da je, i prije pristupanja, korisno uvesti sve što služi transparentnosti, otvorenosti, dobroj poslovnoj praksi, a to se odnosi na sva poglavlja jer cilj je postići vladavinu prava, pravnu sigurnost, adekvatnu praksu sudova itd.- kaže Petrović te dodaje da se dovršava i računovodstveni i revizorski paket pomoću kojega će se riješiti pitanje provođenja i obveza provođenja revizije, kontrola nad postupcima revizije, kao i provjera kvalitete.

Nužno je uz to promijeniti zakone kako bi se izbjegla ograničenja po nacionalnosti, što je također jedan od načina privlačenja stranih investitora. Velika novost u olakšanju poslovanja trebalo bi biti i stupanje na snagu izmjena Zakona o sudskom registru kako bi se omogućilo da se sve vodi elektronički, uključujući i elektronički pristup financijskim izvještajima.

Tijekom 2009. EU priprema uredbu o europskome privatnom društvu, pandanu hrvatskom društvu s ograničenom odgovornošću čime će se omogućiti takav oblik društva s temeljnim kapitalom od samo jednog eura.

• Moramo, u kontekstu krize, razmišljati o adekvatnom načinu stvaranja komparativnih prednosti osnivanja trgovackog društva u Hrvatskoj. Pravo je vrijeme za razmišljanje o potrebama promjene okvira poslovanja i samog poslovanja kao priprema za ulazak. Ovo je pretposljednji trenutak da se gospodarstvo pripremi – poručuje Petrović. Kao što kaže Tamara Obradović Mazal, državna tajnica i pregovaračica za poglavlje Sloboda kretanja robe i javne nabave, sljedeće se godine nastavlja program za usklađenost industrijskih proizvoda što će proizvođačima i izvoznicima građevnih proizvoda (beton), rekreacijskih plovila i zaštitne opreme omogućiti plasman robu na EU tržište kao da je riječ o EU proizvodima i prije pristupanja, a bez dodatne administracije.

• Uz to potpuno će se uskladiti Zakon o općoj sigurnosti proizvoda, a nastavlja se i s preuzimanjem EU normi što ide na ruku hrvatskim proizvođačima elektroničke opreme, građevnih proizvoda, motornih vozila, gnojiva, kemijskih i medicinskih proizvoda – kaže Obradović Mazal dodajući da će se sav napor usmjeriti prema ispunjavanju četiri mjerila za zatvaranje. Od 1. siječnja 2009. na snagu stupa Zakon o javnim nabavama, pa će početi seminari, uvođenje podzakonskih akata i izdavanje priručnika, a počinje i nadzor provedbe zakona. – Osim implementacije u 2009. će biti ključna edukacija za profesionalizaciju javne nabave. Trening će proći oko tri tisuće obveznika zakona – kaže Obradović Mazal.

Györkös kao ključno za Hrvatsku ističe promjene koje će se očitovati u četiri područja. Prvo je mentalno jer Hrvatska treba shvatiti da pravila EU implementira radi svoje dobrobiti te se pripremiti da postane članica i zaboraviti izraz ‘stranac’. Uz to ne smiju postojati nikakve pravne i administrativne prepreke. Doći će i do promjene pravne naravi jer sustav mora biti apsolutno razumljiva, predvidljiva i transparentna mašinerija. Javna uprava mora biti na usluzi građanima, mora se popraviti razina usluge i olakšati poslovanje i za Hrvatsku i za EU. Tačno, promjene poreza, carina, okolišnih standarda i niza drugih stvari promijenit će život svakog ekonomskog igrača, dok će se i u privatnom životu građana mnogo toga promijeniti.

• Osim u brodogradnji, promjene će biti vidljive i u poljoprivredi te proizvodnji hrane. Iz svega toga proizaći će i nove prilike za biznis, poput onih vezanih uz ispunjenje okolišnih standarda – kaže Györkös.

Također, neki će proizvođači morati promijeniti nazive proizvoda, jer ne može na tržištu postojati, primjerice, ‘domaći rum’, što će za njih biti velika promjena, kao i za poljoprivrednike koji proizvode mlijeko koje ne odgovara zahtjevima o sigurnosti hrane. Mađarski poučak jest da ni jedno područje ne smije biti zaštićeno na način koji nije u skladu s nacionalnim i pravilima zajednice o potporama, a svi se sektori trebaju pripremati kako bi se olakšao ulazak.

• Oni koji iskorištavaju i profitiraju od netransparentnosti sustava imat će razloga za plakanje, no siguran sam da će većini igrača transparentna pravila, ravnopravni pristup tržištu, predvidljivi i razumljivi kriteriji za izbor olakšati poslovanje iako će ih u jednom trenutku zaboljeti zbog teškoća prilagodbe – kaže Györkös.

Mnogo je toga ostalo za potencijalno posljednju godinu pregovora, pa se može očekivati da će svi napori biti usmjereni na ispunjavanje više od 90 mjerila za zatvaranje, a isto je toliko i pregovaračkih zahtjeva što je, kaže Györkös izazovno, a i najmanji propust može prouzročiti neuspjeh cjelokupnog projekta. Upozorava i da nije slučajno što je Hrvatska roadmap dobila do kraja 2009. jer će se u 2010. u Uniji početi s pripremama za veliku političku raspravu o politikama za novu financijsku perspektivu, odnosno sljedeće proračunsko razdoblje koje se dogovara u trajanju od najmanje pet godina. Politike se tako mogu mijenjati od 2014., a vrijedit će do najmanje 2019. (a moguće i do 2021.), zbog čega je važno da se politički ciklus Unije harmonizira s pregovaračkim planom Hrvatske.

• Riječ je o mnogo dugoročnijoj perspektivi za Hrvatsku. Učinak u sljedećih 12 mjeseci utjecat će na hrvatsko gospodarstvo i cjelokupno društvo do sljedećeg desetljeća. Nije slučajno da je 10 novih članica Unije pristupilo tri godine prije isteka proračunskog razdoblja u kojima su se stigle ranije pripremiti i mogle su se tretirati kao i ostale članice – kaže Györkös te napominje da Hrvatska mora biti izvršna kako bi mogla ući u EU i ‘u najboljoj formi’ uživati u beneficijama članstva.

U kojoj ćemo mjeri neposredno osjetiti pozitivne efekte teško je reći, no dug je popis indirektnih prednosti od bolje javne usluge, bržeg rješavanja sudskih sporova, bolje kvalitete zraka i vode, obrazovnih mogućnosti kao i prilika za zapošljavanje u svim zemljama pod istim uvjetima. Promjene neće nastupiti preko noći jer riječ je o dugoročnom procesu prilagodbe, no na umu treba imati da se ulaskom otvara unutarnje tržište s više od 500 milijuna potrošača.

Pozitivne efekte osjetit će biznis koji posluju prema načelima pravednosti, izvrsnosti, dobrog korporativnog upravljanja transparentnošću, kvalitetnim uslugama potrošačima. Blago onima koji se u tom opisu prepoznaju.