Izazovi recesije pred novom austrijskom Vladam

Nova je Vlada objavila tabelu poreznih olakšica, prema kojoj većina austrijskih kućanstava treba u 2009. imati primanja veća i do 3.000 eura na godinu. No, kako to ostvariti a da deficit ne prijeđe limit od tri posto?

Donedavno su austrijskom politikom dominirale dvije velike stranke: Socijaldemokratska (SPÖ) i Narodnjačka (ÖVP), kako je praktički bilo tijekom cijelog razdoblja od Drugoga svjetskog rata naovamo. U zajedničkim vladama od 1945. do 1966., zatim od 1987. do 2000., te od početka 2007. do kraja 2008., te su dvije stranke dvotrećinskom većinom u saveznom parlamentu mogle mijenjati ustavne odredbe, kao i donositi razne ustavne zakone. Na pretposljednjim saveznim izborima, u jesen 2006., SPÖ i ÖVP su ukupno dobili gotovo 70 posto glasova, a na posljednjim prijevremenim izborima potkraj ovog rujna tek nešto više od 55 posto.

Zahvaljujući preraspodjeli glasova za stranke koje nisu uspjeli ući u parlament, SPÖ i ÖVP sada kontroliraju zajedno 59 posto Narodnog vijeća, zakonodavnog, Donjeg doma Saveznog parlamenta. To je sasvim dovoljno za vladanje do novih izbora, u, prema novom, maksimalno petogodišnjem razdoblju. Međutim, to je istodobno najslobodiji izborni rezultat tih dviju stranaka u poslijeratnoj Austriji. Novu Vladu socijaldemokrata i narodnjaka zato neki nazivaju ‘bonsai-koalicijom’.

Novi vode još najmoćnijih stranaka, socijaldemokrat Werner Faymann i narodnjak Josef Pröll, znaju da je to možda i posljednja prilika da SPÖ i ÖVP imaju većinu i vladaju u paru. Zato promatrače nije začudio njihov relativno brzi dogovor o novoj saveznoj Vladi, inauguriranoj početkom prosinca. Osim nepunih 30 posto glasova, Faymann ima podršku bulevarskog Neue Kronen Zeitunga, najvećeg dnevnog lista u Austriji i njegova besplatni mladeg brata dnevnog lista Heutea.

Socijaldemokratima je blizak i ambiciozni najmlađi austrijski dnevni list Österreich, koji se također nemalim dijelom distribuiru besplatno. ORF, austrijska radiotelevizija, također pruža podršku SPÖ-a. To čini i Udruga austrijskih sindikata. Naravno, Faymannu snažna podrška dolazi i iz bečke vijećnice, od gradonačelnika Michaela Häupla. S druge strane, Josef Pröll je nečak karizmatičnog Erwina Prölla, pokrajinskog poglavaru Donje Austrije. Podržava ga Kurier, jedan od jačih dnevnih listova u Austriji. Austrijska udruga poljoprivrednika također je snažno zaštićena donedavnog ministra poljoprivrede, sada vicekancelara.

U novoj Vladi je ÖVP, osim vicekancelara, dobio niz važnih ministarstava: financija, vanjske politike, unutarnjih poslova, privrede, znanosti i poljoprivrede. Narodnjaci su nominirali i ministricu pravde Claudiu Bandion-Ortner, koja formalno nije član stranke. Istodobno socijaldemokrat, osim kancelara Faymann, drže Ministarstvo obrane i sporta (sada jedino ministarstvo!), zatim zdravlja, pa onog za ‘žene, medije i regionalnu politiku’, kao i Ministarstvo rada i socijale, zatim obrazovanja i kulture te za promet. Zanimljivo, dvojica Austrijanaca koji su podrijetlom gradišćanski Hrvati sada su ministri, po jedan iz svake stranke. Socijaldemokrat Norbert Darabos, koji je i u prethodnoj vladi bio ministar obrane, ostao je to i u novoj. Istodobno, novo lice u Vladi je narodnjak Nikolaus Berlakovich, dipl. ing. agronomije, donedavno gradišćanski političar, sada ministar ‘poljoprivrede, šumarstva, ekologije i vodoprivrede’.

Nova Vlada ima težak zadatak, da, kao što je obećala, osigura radna mjesta, ojača kupovnu moć i oživi potražnju u sumornome globalnome gospodarskom okruženju. Najavljen je i porezna reforma, objavljena je već i tabela poreznih olakšica, prema kojoj velika većina austrijskih kućanstava treba već u 2009. imati neto-primanja veća za 1.000 do 3.000 eura na godinu. Međutim, pitanje je hoće li se to moći izvesti bez prevelikoga državnog zaduživanja, kako budžetski deficit ne bi prešao limit od tri posto.