Kod privlačenja novih depozita. No kriza je ujedno i prilika bankama za unutarnje restrukturiranje i smanjenje troškova poslovanja, za povećanje njihove učinkovitosti. U vremenima sporoga rasta banke se okreću klijentima koji su im dugoročno zanimljivi, pa će kvantitetu (visoki rast) zamijeniti kvalitetnim dugoročnim odnosima.
Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže da će najveći pritisci na banke biti u dijelu potražnje za financiranjem države i poduzeća koji se neće moći namiriti u inozemstvu. To će izazvati trajni manjak ponude u odnosu na potražnju za kreditima i trajni pritisak na cijenu kreditiranja. Štednja će građana, procjenjuje Starčević, uglavnom rasti na temelju pripisa kamatnog prihoda na depozit, a manje na temelju prihoda od turizma, prodaje imovine, štednje od viša tekućih primanja. U uvjetima stagnacije očekuje da će štednja porasti između pet i 10 posto s tendencijom zadržavanja visokih kamata na depozite. Količina kreditiranja ovisit će o visini prikupljenih depozita, pri čemu kamate na kredite građanima neće znatno rasti, ali zbog velike potražnje rast će kamate na kredite poduzećima, procjenjuje Starčević.
U HPB-u tvrde da manje rizični klijenti ne bi trebali imati problema s financiranjem, zapravo očekuju novi trend raslojavanja klijenata na one boljeg boniteta, koji će imati lakši pristup kreditima, i one slabijeg boniteta, koji će naići na rigoroznije kreditne uvjete, što je uvjetovano i Baselskim propisima upravljanja kreditnim rizicima. Očekuju također nastavak trenda povratka štednje razočaranih malih ulagača s tržišta kapitala u banke, u oročenu, ali i u stambenu štednju. No problem bi mogao biti veći valutni rizik, s obzirom na povećane otplate inozemnih zajmova te zaoštravanje konkurencije na europskom tržištu, što će se prenijeti i u Hrvatsku, procjenjuju u HPB-u.
U Imex banci računaju s daljnjim labavljenjem monetarnog okvira. S obzirom na to da je dio restrikcija ukinut ove godine (granična obvezna pričuva), može se očekivati ukidanje administrativnog ograničenja rasta plasmana te daljnje spuštanje stopa obveznih pričuva i minimalnih deviznih potraživanja kako bi se na taj način kreirala potrebna likvidnost. Sve će to biti u funkciji poticanja gospodarskog rasta i osiguranja uvjeta za refinanciranje obveza države. Tu će biti i najveća konkurencija, jer novca neće biti dovoljno za sve tražitelje kredita, pa u Imex banci procjenjuju da će najviše usporiti krediti stanovništvu.
