Nelikvidnost – najveća opasnost za poslovanje u 2009.

Nakon nelikvidnosti poduzetnici se najviše boje pada potražnje za svojim proizvodima ili uslugama na domaćem tržištu (30 posto), nedostupnosti sredstava za ulaganje u razvoj (16,9 posto) te neizvjesnosti plasmana na inozemnim tržištima (6,5 posto).

Pravi efekt globalne financijske krize i njen udar na realnu ekonomiju u Hrvatskoj očekuje se iduće godine, i to posebno u njenom drugom dijelu, pa domaći poduzetnici oprezno rade planove za iduću godinu. U drugoj polovici godine tvrtke će sve teže ostvarivati poslovne ciljeve, mogu se očekivati lošiji financijski rezultati, što će utjecati ne samo na cijenu njihova proizvoda.

Manje investicije u razvoj predviđa 37,2 posto ispitanika, dok će u 2009. godini više ulagati tek njih 17,6 posto. Jedina ohrabrujuća činjenica jest da je taj postotak tek neznatno veći od onih koji smatraju da će im profit ostati na istoj razini kao i u 2008. godini. Veći profit očekuje samo 17,4 samouvjerjenih poduzetnika. Jedan od najvećih problema s kojim će se tvrtke suočiti ili se već suočavaju drastično je otežan pristup izvorima financiranja. Tokovi kapitala iz inozemstva prema zemljama u razvoju gotovo su presušili, a kako stvari sada stoje, većinu kapitala na domaćem tržištu banke će vjerojatno usmjeriti na državu.

Glavni razlog rastućeg pesimizma i za globalnu ekonomiju je upravo procjena da će baš svima biti teže doći do kredita (poduzećima, stanovništvu) kojim bi se financirali investicije i potrošnja ili refinancirao postojeći dug. Usprkos toj činjenici, najviše ispitanih poduzetnika vjeruje da će u razvoj ulagati isto kao i u 2008. godini (45,2 posto). Manje investicije u razvoj predviđa 37,2 posto poduzetnika, dok će u daljnji razvoj, koji je i preduvjet rasta i opstanka na tržištu, u 2009. godini više ulagati tek 17,6 posto poduzetnika.

U ovoj godini Hrvatska se našla na udaru dvaju vanjskih šokova – rasta cijena hrane i goriva, nakon čega je uslijedila financijska kriza, koja je primirila cijene sirovina, ali je zato zaprijetila masovnim otpuštanjima. U izvješću Svjetske banke stoji da je došao kraj snažnom rastu cijena sirovina, čija je vrijednost u posljednjih pet godina skočila 130 posto. I domaći analitičari smatraju da inflacija više nije problem. U skladu s tim procjenama, i u Hendlalovoj anketi daleko najviše domaćih poduzetnika (79,7 posto) odgovorilo je da će u 2009. godini zadržati iste cijene kao i u ovoj.

Iako je donedavni rast cijena opravdavan rastom cijena sirovina i energenata, izgleda da smanjenje njihovih cijena neće mnogo utjecati na smanjenje cijena finalnih proizvoda. Naime, cijene će smanjiti samo 11,2 posto poduzetnika, dijelom vjerojatno zato da bezbolnije prežive krizu, a dijelom zbog straha od novih poskupljenja cijena inputa, zbog čega bi nova poskupljenja svojih proizvoda teško objasnili potrošačima. Ipak, na povećanje cijena u 2009. odlučit će se 9,2 posto poduzetnika.

Predviđanja analitičara govore da nagli pad cijena sirovina na svjetskom tržištu upozorava na naglo hlađenje inflatornih očekivanja i da takve snažne korekcije cijena sirovina mogu biti rani signali deflacije, koja vodi u produbljivanje recesije i nagli gubitak brojnih radnih mjesta. Tako da bi nakon godina u kojima smo se plašili inflacije, 2009. mogla proći u strahu od snižavanja cijena.

No, deflacija može biti strašnija od inflacije i iz nje je mnogo teže izazivati. U slučaju deflacije očekivani daljnji pad cijena odgađa potrošnju i investicije, što za poslodavce ima smanjenje proizvodnje, zaposlenosti i BDP-a. Mogućnosti monetarne politike znatno su ograničene, a izlazak iz deflacije moguć je jedino uz pomoć izrazito ekspanzivne fiskalne politike.

Analitičari PBZ-a procjenjuju da su se rizici inflacije smanjili, iako i dalje postoje, dok su se rizici dodatnog usporavanja gospodarskog rasta (i sve posljedice koje se vežu uz to) povećali. Pri tome napominju da ne vide nikakve drastične scenarije, već usporavanje rasta u 2009. godini na, kako stvari sada stoje, solidnih dva do tri posto. Prosječnu inflaciju u 2009. vide u rasponu od četiri do pet posto, što je, ističu, dobra vijest. Također ocjenjuju da će stabilan tečaj tijekom 2009. dati znatan doprinos smanjenju inflacije te financijskoj i gospodarskoj stabilnosti.

S obzirom na poznate ranjivosti inače stabilnoga hrvatskog makroekonomskog okruženja, a to su visok vanjski dug te visok deficit bilance plaćanja, očekuje se skuplje i teže vanjsko financiranje. S time trebaju računati svi, a posebno oni koji se u posljednje dvije-tri godine pojačano zadužuju u inozemstvu. U PBZ-u prognoziraju da bi deficit na tekućem računu (zbog usporavanja gospodarskog rasta) mogao biti manji od 10 posto BDP-a u 2009. Stoga se u 2009. godini očekuje i rast nezaposlenosti. No, u nastavku 2009. godine, ili barem na njenom kraju, svi se nadaju oporavku. S obzirom na rezultate ove ankete, domaći poduzetnici, iako svjesni negativnih trendova i ozbiljnosti situacije koja ih čeka u idućoj godini, nisu pretjerano pesimistični. Nadajmo se da će tako i ostati i da je riječ o realnim očekivanjima i prognozama, a ne ‘zatvaranju očiju’.