Otkazu li se kapitalni projekti poput završetka autoceste ili gradnje novoga zagrebačkog aerodroma, naravno da će to na svojoj koži osjetiti i osiguratelji koji osiguravaju infrastrukturu, strojeve, gradilišta, ljude, odgovornost, imovinu i ostalo vezano uz navedene projekte.
Globalna financijska kriza koja je tijekom 2008. godine zahvatila svijet itekako će se osjećati i u nadolazećoj poslovnoj godini. Situacija je u osigurateljnoj industriji ipak znatno bolja nego u ostatku financijskog sektora, stoga mislim da nema mjesta pretjeranom strahu. Ipak moramo biti izrazito oprezni. Naše analize pokazuju da sveukupno tržište osiguranja vjerojatno neće pretjerano rasti u nadolazećoj godini, što je i logično jer osiguranje ne može egzistirati samo za sebe. Primjerice, ako se otkazu kapitalni projekti poput završetka autoceste ili gradnje novoga zagrebačkog aerodroma, naravno da će to na svojoj koži osjetiti i osiguratelji koji osiguravaju infrastrukturu, strojeve, gradilišta, ljude, odgovornost, imovinu i ostalo vezano uz navedene projekte. Osiguratelji će zacijelo najviše pogoditi teškoće u naplati potraživanja. Pad prinosa sigurno će uslijediti i kao posljedica pada kompletnoga financijskog tržišta (pad dionica, fondova itd.).
Također, u uvjetima financijske krize pada i životni standard građana, što također izravno utječe na osiguravajuća društva. Kada ljudi s mukom podmiruju egzistencijalne financijske potrebe, teško je vjerovati da će ulagati u osiguranja.
Svakako dodatni poticaj i stimulacija razvoju životnog, ali i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja bilo bi uvođenje modela kojim bi poslodavci bili oslobodeni plaćanja poreza prireza i doprinosa za uplaćene premije do 150 kn mjesečno po djelatniku, o čemu smo već u nekoliko navrata govorili. Time bi se povećala dugoročna štednja na 10, 20 i više godina, a samim time povećala bi se i sredstva za razvoj hrvatskog financijskog tržišta.
