Osiguravatelji će dijeliti sudbinu cjelokupnoga gospodarstva

Resa, a i u drvoj industriji već je počeo val stečajeva. ITC Varaždin, DI Vrbovsko, Lepa iz Lepoglave, Mijo Veneers, Gaj Slatina i Inpo Grupa tek je dio tvrtki u koje je ove godine došao stečajni upravitelj. Pad prihoda od turizma mogao bi ugroziti i prezadužene hotelske kuće.

Neke od njih, primjerice Štrokovi Hotel Bellevue i Excelsior na vrhu su ljestvice najzaduženijih tvrtki na Zagrebačkoj burzi (omjer neto duga i EBITDA je 394 i 214). S ozbiljnim problemima mogao bi se suočiti i Varteks, čiji je omjer neto duga i EBITDA 57, a pokriće kamata već je sada negativno, što ukazuje na otežano servisiranje duga.

Koliko će stečajeva u sljedećoj godini biti otvoreno ovisiće prije svega o strpljenju vjerovnika jer su oni ti koji prema važećim zakonskim propisima podnose zahtjev za pokretanje stečaja. Broj pokrenutih stečajeva u devedesetima znao je biti i veći od 700, a u posljednje vrijeme bilo je godina i sa samo 200-tinjak otvorenih stečajeva. Kriza koja stiže iz SAD-a prema mnogim karakteristikama nije obična i mogla bi izazvati pravi val stečajeva.

Ranije je postojao ‘automatski stečajni okidač’, pa bi nadležno tijelo državne vlasti sudu automatski podnosilo prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ako je u određenom roku račun dužnika bio u blokadi. No, to je funkcioniralo dok se u Hrvatskoj pridržavalo normalnih rokova plaćanja. S obzirom na to da su država i velika državna poduzeća sve više kasnili s plaćanjem svojih dospjelih obveza, ‘automatski je stečajni okidač’ ukinut, a kasnije se u cijeloj državi razvila praksa ‘plaćanja s odgodom’, čak na 120 i više dana.

Izbjegavanje stečaja u Hrvatskoj se, tako, barem za sada, ne kažnjava. Naime, u sudskoj praksi nije zabilježen slučaj da se primjenjuje članak Zakona o trgovačkim društvima kojim se propisuje dužnost i kaznena odgovornost za člana uprave koji ne predloži otvaranje stečajnog postupka u slučaju nastanka stečajnih razloga. Kao ni članak 39. Stečajnog zakona kojim je propisana osobna odgovornost za štetu koju prouzroči uprava jer nije otvorila stečajni postupak u roku od 21 dan od nastupanja nesposobnosti za plaćanje. Jednako kao i uprava tvrtke, ni vjerovnici dosad nisu bili pretjerano revni u predlaganju stečaja dužnika, jer su izgledi za barem djelomičnu naplatu potraživanja veći ako dužnik ne ode u stečaj. Čak su i u Trgovačkom sudu ponekad dobrovorno upozoravali predlagače stečaja na malu izglednost.

Da je u Hrvatskoj sve više tvrtki kojima nad glavom prijeti stečaj, vidljivo je i iz Fininih podataka o broju blokiranih tvrtki. Naime, u posljednjih godinu dana broj blokiranih pravnih osoba povećao se 38,9 posto, na 1.851 tvrtku, a iznos njihovih nepodmirenih obveza neprekidna trajanja do 60 dana 44,4 posto, odnosno na 575,2 milijuna kuna. Najveći udjel ukupno nepodmirenih obveza u razdoblju do 60 dana zabijen je kod pravnih osoba iz preradivačke industrije, otprilike trećinu, što je u usporedbi s ožuj-