Prognoze rasta BDP-a za 2009.

Poslodavaca o osnivanju interventnog fonda za pomoć poduzećima upravo u refinanciranju dugova koji dopijevaju na naplatu sljedeće godine. Međutim, dosad se nije napravilo mnogo više od načelnog prihvaćanja ideje, a u proračunu za sljedeću godinu fond se ne spominje. On je, za početak, trebao poduzećima u problemima dijeliti državna jamstva s kojima bi onda lakše pronalazila kapital za refinanciranje dospjelih obveza. Međutim, činjenica da se ni država sama nije uspjela zadužiti za otplate vanjskog duga bez pomoći HNB-a pokazuje da jamstva neće biti dovoljna ni poduzećima.

Osiguranje novca za financiranje kratkoročnih i dugoročnih obveza bit će glavni izazov većine menadžera i financijskih direktora u Hrvatskoj u 2009. Osim što će biti teže dobiti kredite od banaka i vjerojatno gotovo nemoguće na domaćem tržištu kapitala, sve će teže biti osigurati i urednu naplatu potraživanja. Odgovaračenje s plaćanjem jedno je od već poznatih strategija dijela domaćih poduzeća, ali i države. Neke su tvrtke i u vrijeme ekonomskog rasta dugim rokovima plaćanja financirale svoj rast i širenje. Sljedeće će se godine rokovi dodatno produžiti, što bi moglo utjecati na rast unutarnjeg duga. Poduzeća koja izravno proizvode i usluge prodaju krajnjim kupcima (posebno fizičkim osobama) nešto su sigurnija jer je stanovništvo uvijek među najurednijim platilima raznih računa, a na njihovoj se potrošnji zasnivao nagli rast trgovačkog sektora. Nedostatak je što se rast potrošnje velikim dijelom financira jeftinim i lako dostupnim zaduživanjem u bankama, a u uvjetima manjka novca ta bi poluga rasta mogla biti znatno slabija. Zastoj u odobravanju i postrojenje uvjeta stambenih kredita već su utjecali na nešto niže cijene stanova.

Rastu nelikvidnosti pridonijet će i očekivani pad potražnje na svim razinama. Mnogi ocjenjuju da će prvi test raspoloženja potrošača u maloprodaji, ali i drugim industrijama potrošačkih proizvoda (primjerice telekom), biti ovogodišnja blagdanska sezona. Zasad nema naznaka pada, upravo suprotno, ali takav se trend teško može održati cijelu sljedeću godinu. Posebno su ugroženi skuplji, kapitalni proizvodi poput opreme, bijele tehnike, automobila, stanova i sl. Posljednjih tjedana poseban je fokus na turizmu, odnosno turističkoj sezoni 2009.

Većina glavnih tržišta za hrvatski turizam sljedeće će godine biti u recesiji ili će ostvarivati vrlo niske stope ekonomskog rasta, što bi moglo smanjiti broj turista na Jadranu, a zasigurno će negativno utjecati na potrošačke navike onih koji se ipak odluče na odmor u Hrvatskoj. Međutim, čak i ako se kriza produbljuje, pogreška bi bilo situaciju ocjenjivati crno-bijelom. Nekim poduzećima koja su prijašnje godine uspješno iskoristila za rast i stvaranje temelja za uspješno poslovanje eventualna bi recesija u Hrvatskoj mogla donijeti tek spori rast ili stagnaciju prihoda. Drugim bi pak tvrtkama 2009. mogla biti test opstanka, pri čemu su posebno ugrožena mala i srednja poduzeća, koja nemaju rezerve i ionako imaju teži pristup kapitalu. Tu bi se mogle naći i neke veće kompanije koje će krizu iskoristiti kao alibi za malu učinkovitost, pogrešne strategije i neracionalno poslovanje iz prijašnjih godina. Naravno, bit će i kompanija koje će sljedeću godinu ostvarivati pristojne stope rasta prihoda i dobiti te nastaviti s velikim ulaganjima. Dolazak švedskog trgovačkog diva Ikee u Hrvatsku upravo kad mnogi planiraju zamrznuti svoj investicijski ciklus pokazuje da menadžeri ni suočeni s perspektivom ozbiljnih ekonomskih problema ne smiju zaboraviti dugoročne trendove. Primjerice, RBA-ovi analitičari upozoravaju na problem nedostatka radne snage koji bi u srednjem roku mogao kulminirati i dosegnuti razinu ozbiljnog nacionalnog problema.

Godina 2009. u prosjeku će (koji mjeri statistika) ipak biti teža za većinu poduzeća. Svjetska je banka u svojim globalnim ekonomskim očekivanjima za Hrvatsku objavila prognozu rasta BDP-a od 2,3 posto u 2009. Vladine su prognoze da će sljedeće godine rast bruto domaćeg proizvoda u najboljoj varijanti biti 2,5 posto, guverner HNB-a Željko Rohatinski prognozirao je BDP veći za dva posto, a ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević očekuje da bi rast mogao biti samo 0,8 ili čak nula posto. Od stagnacije je mali korak do pada ekonomske aktivnosti, a ponovi li se to dva uzastopna tromjesečja, Hrvatska bi se pridružila nizu europskih država koje su završile u recesiji. Ostvare li se uz to neke najave o ponovnom rastu inflacije, domaće bi se gospodarstvo moglo naći u staglaci, koja je jedno od najiscrpljujućih situacija u kojima se nacionalna ekonomija može naći. Zasad, međutim, većina analitičara i ekonomista očekuje smirivanje inflacije u 2009., a neki čak upozoravaju na opasnost deflacija, odnosno prosječnog pada cijena.

Dok se u 2009. očekuje porast rizika u poslovanju realne ekonomije, o perspektivama financijskih tržišta prognoza gotovo nema. Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex pao je na najnižu razinu od 2005. i nema naznaka je li dosegnuo dno. Pesimizam vlada i svjetskim burzama, na kojima se izmjenjuju kratkotrajna razdoblja općeg rasta i dugotrajnija općeg pada, međutim, opća razina vrijednosti tržišta i dalje je na niškim razinama. Financijski sektor u Hrvatskoj, posebno bankarstvo, zasad se ipak ne mora bojati većih šokova.

Propast velikog broja manjih kompanija i gubitak tisuća radnih mjesta moglo bi državnoj statistici (pa tako i Vladi) ostati ispod radara, međutim, posljedice bi na dugi rok mogle biti teže nego što se na prvi pogled čini. To će ugroziti ionako malu poduzetničku hrabrost, posebno ako se i dalje nastave tolerirati monopolne i oligopolne strukture u mnogim dijelovima gospodarstva. Sadašnje i buduće male poduzetnike također ne može motivirati sadašnja rasprava između Vlade i sindikata: dok se cijelo gospodarstvo suočava s tmurnom perspektivom, od javnih se radnika traži ‘velika’ žrtva šestomjesečnog odricanja od povišice, a oni nisu spremni čak ni na to. Pridružite li se tome prijedlozi o ukidanju skrivenih nameta poduzećima i nemoralno visokih povlastica nekim dijelovima društva (u Hrvatskoj je čak sedam kategorija beneficiriranih mirovina), koje se godinama ignoriralo, ova ekonomska kriza bi mogla zadati ozbiljan udarac budućnosti poduzetničke inicijative u Hrvatskoj. Sljedeće će se godine tako na kocki naći mnogo više od osiguravanja dovoljno novca proračunskim korisnicima.