TURIZAM

Turističke institucije usmjerile su sve proračune u promidžbu, pa će se za goste privatni i javni sektor boriti udruženim oglašavanjem. Nositelj borbe na marketinškom tržištu bit će HTZ sa 130 milijuna kuna namijenjenih udruženom oglašavanju, dvostruko većim iznosom nego ove godine.

Turizam godinama nije bio toliko u fokusu kao u proteklih nekoliko mjeseci, otkako se ustanovilo da je financijska kriza na vratima i da će turizam multiplikativnim efektom izazvati poremećaje na tržištima trgovine, prehrane, prijevoza, bankarskog sustava i graditeljstva. Situaciju su ozbiljno shvatile državne institucije poput Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, a i privatni sektor, koji najavljuje mnogo crniji scenarij od ministra Damira Bajsa, koji prognozira promet u 2009. na razini ovogodišnjeg.

Privatni sektor u Europi najavljuje pad svjetskoga turističkog prometa od 10 do 15 posto, a tim prognozama pridružuju se hrvatske agencije i hotelijeri. Većina njih sastavila je krizne poslovne planove s nekoliko mogućih scenarija, od potpunog zaustavljanja do prepolovljenih investicija, otkazivanja ugovora sa sezonskim radnicima ili čak rješavanja zaposlenika te zatvaranja hotela u razdobljima kad nisu profitabilni. No, bez obzira na stagnacije u razvoju hotelskog tržišta, 2009. Hrvatska će imati čak 50-ak novih visoko kategoriziranih hotela čija je gradnja pri kraju.

Da bi ta borba bila efektnija, nedavno je sastavljen Prijedlog zakona o turističkim zajednicama, koje bi od lokalnih administrativnih ureda trebale postati organizacije za destinacijski menadžment. Dosadašnja promocija može se ocijeniti kao kompromis političkih želja i nacionalnih mogućnosti. Hrvatsku treba promovirati kao butik, value for money, slow travel i ekodestinaciju, odnosno kulturološku oazu mira u kojoj moderni čovjek treba potražiti spas od stresa u individualiziranom slikovito rečeno sljubljivanju svojih osobnih interesa s lokalnim življem i ambijentom u koji dolazi.

S obzirom na naše kulturološko i povijesno odnosno tradicijsko i mentalno nasljeđe, nismo destinacija urnebesa, kockarnica i raskalašenosti, osim na eventualno za to izdvojenim posebnim područjima. Nama to, s obzirom na veličinu, ne treba i mi se, ruku na srce, s time sigurnosno i socijalno u svakodnevnom životu ne znamo nositi. Ključan iskorak, koji do sada nije adekvatno učinjen, valja upravo ostvariti na području e-komunikacija i promocije digitalnog marketinga uvođenjem interaktivnih web stranica i proaktivnoga digitalnog PR-a, posebice na području tzv. socijalnih medija, kao i sofisticiranim pristupom na području agresivnijeg PR-a u tradicionalnim medijima.

Sazreo je trenutak za temeljit preokret i za cjelovit, a ne samo kozmetički redizajn sustava turističkih zajednica svih razina – smatra Edwin Jurin, direktor Weber Shandwicka, grupacije McCann.

Svjetski stručnjaci predviđaju da će se direktna posljedice krize osjetiti već potkraj ove i početkom iduće godine, ali da će se situacija tijekom godine lagano stabilizirati. Europski turizam bilježio je u posljednje tri godine zavidan rast zbog dva trenda – navale low cost zračnih kompanija i kraćih putovanja u europske metropole. Stručnjaci Svjetske turističke organizacije (UNWTO) predviđaju da će se u idućoj godini smanjiti trend češćih kraćih putovanja i da će turisti putovati jednom, ali na dulji odmor.

Mnogo će toga ovisiti o rutama i cijenama avio-kompanija i njihovoj sudbini. Budu li one generirale gubitke, cijene će im rasti i kapaciteti biti ograničeni pa prognoze za europski turizam nisu baš optimistične, iako Svjetska turistička organizacija predviđa i dalje slabi rast od nula do dva posto.

Na Konferenciji o turizmu za Srednji istok i Mediteran koja se potkraj prošlog mjeseca održala u Egiptu svjetski turistički stručnjaci iz 20 zemalja raspravljali su o tome koji se sve potencijali mogu iskoristiti za brži rast, izvoz i zaposlenje, naročito u zemljama u razvoju. Tom prilikom pozvane su vlade tih zemalja da se aktivno uključe u podršku turističkom sektoru jer je turizam visokoizvoznog grana i generira mnogo radnih mjesta pa je potrebno da države uvedu porezne olakšice.

Javni i privatni sektor iduće godine trebali bi surađivati intenzivnije nego do sada, a bankarski sustav igrat će glavnu ulogu u stvaranju održivih projekata. Da Hrvatska mora djelovati brzo i efikasno, kako bi iduću turističku sezonu preživjela blago okrznuta, smatra i Sanja Čižmar, direktorica konzultantske tvrtke Horwath Consulting Zagreb, čiji je strateški tim napravio nacrt za interventni plan za turističku 2009. godinu.

Riječ je o nacrtu plana interventnih mjera u uvjetima krize, koji zapravo predstavlja strateški okvir s naznakama ključnih rješenja. S obzirom na to da su cijene i ugovori za 2009. godinu već fiksirani, da proizvod i struktura smještaja neće biti znatno promijenjeni, da će sustav distribucije i struktura sezonskog poslovanja biti isti kao i ove godine, koncentraciju valja usmjeriti na nekoliko ključnih igrača koji su izravno izloženi odnosima s tržištem, a o čijem će djelovanju ovisiti krajnji rezultat turističke 2009. godine.

Za hotelijerski sektor prijeko su potrebni poticaji usmjereni na zaštitu zapošljavanja i kvalitete usluga. Uobičajena je mjera u vremenu krize smjernje poreza i doprinosa na rad u ovom sektoru. Turističke agencije i touroperatori još uvijek su s avioprijevoznicima ključni subjekt u distribuciji hrvatske hotelske ponude, a aktivnost im je naročito važna u pred- i posezoni.

Sustav izravnih subvencija treba vezati uz jedan subjekt, tj. lokalne turističke agencije, koje sklapaju aranžmane i prijavljuju prava na stimulacije. Za avioaranžmane od minimalno pet dana u pred- i posezoni predlaže se stimulacija od minimalno sedam do deset eura po gostu po danu. S nešto umanjeni subvencijama treba također ići na aranžmane povezane s autobusnim, željezničkim i brodskim prijevozom izvan sezone.

Preliminarno kalkulacije govore da bi takvim stimulacijama bilo moguće potaknuti akviziciju između pet i osam milijuna noćenja, a što bi koštalo između 40 i 50 milijuna eura – objašnjava Sanja Čižmar.

Strategija razvoja u idućoj godini ‘zamrznuta’ je, čini se da će turistički stručnjaci čvrsto zažmiriti, stisnuti zube i čekati da kriza prođe, nadajući se pritom da će promocija urodit plodom. Neke, pak, druge zemlje poput Turske iskorištavaju krizu, nadajući se da će nakon njenoga kraja izaći s kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodom.

Sudeći prema prognozama turističkih stručnjaka, 2009. godina za hrvatski turizam neće biti ništa strašnija nego za druge zemlje u okruženju, postoji čak mogućnost da nas posjete gosti koji su odustali od skupih egzotičnih destinacija ili oni koji će umjesto zrakoplovom putovati automobilom.