Home / Biznis i politika / www. nacional.hr

www. nacional.hr

Vraćanje duga rudarima nastalog nepoštovanjem kolektivnog ugovora nije jedini problem koji čeka Vladu FBiH kad su u pitanju rudnici. Nežaljivo usvojeni Zakon o financijskoj konsolidaciji rudnika mogao bi vrlo lako završiti na sudu zbog problema koje će prema svemu sudjeliti u Rudniku ugljena Banovići. Naime, Zakon predviđa da se sav novac koji se iz budžeta izdvoji za vraćanje dugova rudnika prema javnim fondovima, knjiži kao povećanje kapitala rudnika. Problem s rudnikom u Banovićima jest u tome što je u njemu 30 posto kapitala u privatnim rukama. Povećanjem državnog kapitala, privatni bi bio smanjen što bi sigurno završilo na sudu. Bila bi to repriza posla koji je Vlada RS-a prije gotovo dvije godine dogovorila s ČEZ-om u Termoelektrani Gacko, koja je kao osnivački ulog prebačena javnim fondovima, što je opcija koju Vlada nikada ozbiljno nije razmotrila.

U federalnoj Vladi ne kriju žal i razočaranje zbog propasti toga zakonskog rješenja u koje su polagali velike nade kako bi riješili možda i posljednji golemi problem koji prijeti sudbini rudnika. Vahid Heço, ministar energetike, industrije i rudarstva Federacije BiH tvrdi da nikome nije bio plan omogućiti bilo kakvu tihu privatizaciju i smatra to zlonamjernim optužbama i nedostatkom povjerenja u Vladu. On naglašava da bi trgovanje dionicama koje bi rudari dobili bilo ograničeno i one se ne bi smjele iznositi na burzu, već bi se mogle prodavati jedino između uposlenika poduzeća, dok bi njihovi vlasnici mogli sudjelovati u raspodjeljivim dividendama.

  • To bi bilo najelektronskije rješenje za cijeli ovaj problem. Od toga međutim sada nema ništa. Nikakvu privatizaciju nismo željeli omogućiti jer i sada imamo velike probleme u elektroprivredama pri donošenju brojnih odluka zbog ranije privatizacije malog udjela u kapitalu. Trenutačno pregovaramo sa sindikatima rudara u vezi s nekim drugim rješenjem, jer dođe li do tužbi rudara ponovno bismo zapali u velike probleme – kaže Heço.

Prema njegovu mišljenju trenutačno najizvješnija opcija vraćanja ovoga duga jest putem sredstava koje će osigurati Elektroprivreda BiH i to pri odlasku rudara u mirovinu. Od početka iduće godine trebalo bi, kao što je najavljeno, doći do objedinjavanja rudnika ugljena i Elektroprivrede BiH u jednu veliku korporaciju. Vlada namjerava uz otpremnine rudara koji odlaze u mirovinu vraćati taj dug. Na taj način povrat punog iznosa ne bi se morao desiti odmah, čime bi bilo lakše vratiti ukupni iznos. Fikret Suljić, predsjednik Sindikata rudara u Federaciji BiH kaže da je ova varijanta jedno od mogućih rješenja na koje su rudari spremni pristati. On naglašava da ipak s Vladom još ništa nije dogovoreno i da bi ti razgovori trebali uslijediti što prije uz davanje čvrstih jamstava da će dogovor biti ispoštovan.

  • Ako se ne dogovorimo vrlo brzo rudari će sigurno tužiti Vladu FBiH za povrat tih dugova bez obzira na sve posljedice, jer je zbog višegodišnjeg natezanja u vezi s donošenjem ključnih odluka o sudbini rudnika i rudara izgubljeno povjerenje i teško je rudare spriječiti da krenu s tužbama – rekao je Suljić. Rudari su još ljetos počeli masovno podnositi tužbe radi naplate tih dugova. Sudovi su donijeli nekoliko presuda prema kojim novac trebaju vratiti rudnici a ne Vlada koja je potpisala kolektivni ugovor. S obzirom na to da je dug mnogostruko viši od ukupne vrijednosti rudnika koji su svoj kapital izgubili višegodišnjim poslovanjem s gubicima, zaprijetila je opasnost njihove definitivne propasti i odlaska u stečaj kako bi se prodajom imovine namirili svi povjeritelji.

Shvativši to brojni su rudari odustali od tužbi ili su zaustavili provedbu donesenih presuda čekajući obećane dionice od kojih sada nema ništa. S obzirom na to da 70 posto električne energije u Federaciji BiH proizvode termoelektrane, bez rudnika i rudara i one bi sigurno propale čime bi kompletan elektroenergetski sektor doživio kolaps, što bi lančano proizvelo ekonomsku krizu s nesagledivim posljedicama. Najslobija bi karika svojim pucanjem tako nepovratno uništila cijeli lanac.