Dionice iz CROBEX-a u 2008.

Ofenziva za vrijeme dok je Branko Vukelić ravnio Ministarstvom gospodarstva izgubila se kao da ju je bivši ministar odnio sa sobom. U biti, bilo bi bolje da veliki planovi povećanja izvoza i broja izvoznika nisu imali nikakvog efekta. Ovakvo, kaže statistika, što se više ofenzivnih napora ulaže u izvoz, brže raste – uvoz. Možda bismo trebali, stoga, pokušati s izvoznom defenzivom.

Dok je još raspoloženje u gospodarstvu bilo u pozitivnoj sferi rasta i ekspanzije na početku godine, najveća je priča bilo Agrokorovo natjecanje za turski maloprodajni lanac Migros vrijedno tri milijarde dolara. No, Migros je na kraju prodan tvrtki Moonlight, a Agrokoru nije pomoglo ni partnerstvo s private equity divom Blackstone-om. Ambicija Ivica Todorića, većinskog vlasnika Agrokora, da postane globalni igrač još će pričekati, iako mu to ostaje strateški cilj, ili barem želja.

Raznorazni aranžmani prodaje udjela u Ini bili su glavna tema ljeta, odnosno ‘prijelaznog razdoblja’ iz jedne faze turbulentne godine obilježene rastom i inflacijom ususret financijskoj krizi. Na početku rujna mađarski je Mol objavio javnu ponudu za sve dionice koje nisu u njegovom ili državnom vlasništvu po cijeni od 2.800 kuna po dionici. Iako su se mali dioničari i sindikati tada bili protiv ‘sramotno’ niske cijene, pokazalo se, sudeći prema sadašnjoj cijeni dionice na burzi od oko 1.240 kuna, da su dobro napravili oni koji su dionice prodali Molu. Kako god bilo, Mol sada drži 47,15 posto dionica Ine.

Najvažniji događaj 2008. godine, čije će posljedice obilježiti i one iduće neprijezorno je globalna finansijska kriza, koja se najjače manifestirala u slomu tržišta kapitala. Prvi konkretni obrisi krize na vidjelo su izašli još sredinom ožujka u Americi, odakle su se problemi i počeli kotrljati, kada je JP Morgan preuzeo Bear Stearns. Nakon toga u rujnu su ‘pali’ Fannie Mae i Freddie Mac i lavina je krenula prema Europi, ne želeći, eto, izbjeći ni malu Hrvatsku. U trenutku su pale teorije o nedodirljivosti slobodnog tržišta, a stotine milijardi dolara i eura upumpane su u Americi i EU, prvo u spas banka, a kasnije i posrnutih dijelova realnoga gospodarstva.

U Hrvatskoj je tržište kapitala pretrpjelo dramatičan pad. Prvog dana trgovanja u 2008. dionički index Crobex bio je 5.245 bodova, ovih se dana vrti na tek nešto više od 1.700 bodova. Sektorski, na burzi su uvjerljivo najveći gubitnici u godini za nama građevinarima. Tri najveća pada cijene dionice države Tehnika, Hidroelektra-niskogradnja na čelu s Viaduktom, koji je zabilježio pad vrijednosti od gotovo 90 posto.

Iako je u vremenu nerealne euforije i dnevnih dvoznamenastih skokova bilo analitičara koji su upozoravali na to da mora doći kraj, baš nitko nije mogao predvidjeti pad od 70 posto. Doduše, kao što nije bilo realnog razloga za euforiju koja je trajala još i početkom ove godine, tako ga nije bilo ni za posvemašnju depresiju i paniku koja je nastupila nakon ljeta jer je poslovanje hrvatskih kompanija sve do kraja ove godine bilo u uzlaznom trendu. Što će se dogoditi u realnom gospodarstvu u idućoj godini i kako će sada vrlo realni faktori utjecati na burzu tek ćemo vidjeti. Procjene rasta BDP-a i dalje padaju.

Jedan od najvećih gubitnika godine donedavno je rasplamsana fondovska industrija. Kako su stvari krenule nizbrdo, povjerenje u tržište kapitala potpuno je isčezlo i fondovi, posebno oni zaglavljeni u nelikvidnoj imovini, pod pritiskom za isplatu udjela našli su se u velikim problemima. Na vrhuncu sveopće panike u listopadu, ohrabrene pozitivnim signalima sa Zapada koji se nije ustručavao upumpavati nove milijarde državnog novca u spas sustava, i hrvatske institucije povukle su neke poteze. Hrvatska narodna banka ukinula je graničnu obveznu pričuvu, a kasnije smanjila i stopu obvezne pričuve, Vlada je povećala osiguranje štednih depozita, a Hanka potaknula osnivanje Interventnog fonda za spas investicijskih fondova. Iako je glavni cilj očuvanja financijske stabilnosti, zahvaljujući dotadašnjoj restrikciji…