Genij za sva vremena

Grafike nizozemskoga majstora Rembrandta van Rijna (1606. – 1669.) prvi su put izložene u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (do 15. veljače godine). Riječ je o vrijednoj privatnoj kolekciji Josepha Heintla od 88 originalnih Rembrandtovih bakropisa koje je nabavio pedesetih godina 19. stoljeća preko bečkog tržišta umjetnina i koja je poslije dospjela u Alte Galerie, sastavni dio Zemaljskoga muzeja Joanneuma u Grazu, koji ukupno ima 110 Rembrandtovih grafika.

Da grafika nije manje vrijedna umjetnička tehnika, već disciplina u kojoj se vidi sva vještina umjetnika, pokazuje upravo ta gostujuća izložba jednog od najboljih svjetskih umjetnika. Možemo vidjeti nekoliko sjajnih Rembrandtovih autoportreta, autoportreta s njegovom voljenom suprugom Saskijom (1636.), portreta brojnih znanstvenika suvremenika iz 17. stoljeća, grafiku biblijskih prizora, krajobraza, studija figure i žanr-prizora.

Rembrandt je i bakropis i suhu iglu doveo do savršenstva. Oba postupka bila su za umjetnika idealan grafički medij. Njegovi grafički radovi nisu samo skice, studije ili reprodukcije, nego slikarska umjetnost koja se odlikuje iznimnom snagom izraza i umjetničkim duhom. Njemu je bakrena ploča bila poput lista papira na koji bi nanosio svoj crtež. Laganim, s jedne strane gusto položenim linijama, s druge pak strane brzo izvučenim kontrastima postizao je u svijetlo-tamnim kontrastima za sebe tako karakteristične slikarske efekte. ‘Dosljedno iscrpno estetske mogućnosti postupka’.

Savršenstvu njegovih grafika pridonijelo je, nedvojbeno, to što ih je sam tiskao. Mnogi su umjetnici davali, odnosno daju, gotove ploče profesionalnim tiskarima koji bi tiskali dogovorenu nakladu. Rembrandt je imao vlastitu tiskarsku prešu i tako je mogao dodatno obrađivati ploče i iscrivati naknadne preinake, mijenjati boje, piše Karin Leitner Ruhe, kustosica izložbe iz Grazu. Uz originalne grafičke listove, stare između 340 do 380 godina postavljene po sredini izložbenih dvorana MUO-a, na zidovima su predstavljena povećanja i pojedini detalji kako bi gledatelji stekli bolju sliku i mogli obratiti pozornost na veoma sitne poteze i virtuozno umijeće slavnoga slikara i grafičara. Muzej za umjetnost i obrt organizirao je vodstvo izložbom na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.