Hrvatskoj treba i cargo centar u Zagrebu i nizinska željeznica

Sjevernomorske luke Rotterdam i Hamburg zagušene su robom koja dolazi s Dalekog istoka, iz Kine, Južne Koreje, Japana, Singapura… Kao logično riješenje njihova problema zagušenosti nameće se otvaranje novih putova za promet roba. Tako danas brodovi puni kontejnera voze svoje terete i u Rumunjsku, ali dio tereta ide i u luke sjevernog Jadrana. Jedan od predvjeta kako bi i Hrvatska što više sudjelovala u pretvaranju i prijevozu roba jest modernizacija Riječke luke, gradnja nizinske željeznice, ali i gradnja cargo centra u Zagrebu te prebacivanje dijela tereta na rijeke, kako Savu, tako i na Dunav.

Kako bi se što bolje organizirao prijevoz roba raznim vidovima prometa 2004. godine je osnovan Intermodalni promotivni centar Dunav-Jadran. Njegov je zadatak promovirati intermodalni prijevoz od Dunava do Jadranskoga mora.

U radu Intermodalnog promotivnog centra Dunav-Jadran već sudjeluje 19 tvrtki, među njima su Luka Rijeka, Luka Ploče, Luka Vukovar, Luka Tranzit iz Osijeka, špeditorska tvrtka Transadria iz Rijeke, Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika… IPC Dunav-Jadran podružnica je Europske intermodalne udruge ili skraćeno EIA-e. Njezina je zadaća da u političkim institucijama Europske unije lobira za uvođenje novih prijevoznih tehnologija u praksu. Osnivanje IPC-a Dunav-Jadran pokrenuto je na inicijativu Europske komisije koja upravo preko EIA-e preporučuje da se u svakoj zemlji članici EU-a osnuje intermodalni promotivni centar.

Intermodalni prijevoz je u Hrvatskoj još u povojima, ali se ipak svake godine na takav način preveze sve više robe. Kada se govori količinama robe koja je prevezena u 2007. godini u Hrvatskoj, svim je prometnim granama prevezeno 125 milijuna tona robe, od toga je cestovnim prijevozom prebačeno 53,4 posto tereta, a željeznicom 12,6 posto tereta. Bitno je istaknuti je činjenica da se u protekloj godini kombinirani prijevoz u sustavu Hrvatskih željeznica povećao za 34 posto. Ako se usporede podaci o kombiniranom prijevozu ostvarenom u razdoblju od siječnja do kolovoza 2007. godine s istim razdobljem tekuće godine vidi se da je kombinirani prijevoz rastao 29 posto. Osim dobrih podataka o kombiniranom prijevozu iz Hrvatskih željeznica i Luka Rijeka je imala rekordan promet jer je u prvih deset mjeseci tekuće godine prekrčano kontenera kao i u cijeloj protekloj godini, 145.291 TEU-a.

• Iduće godine očekujemo uvođenje u promet još jednoga para kontejnerskih vlakova na relaciji Ljubljana – Istanbul u sklopu projekta Bospor – Europa-express.

Italija snabdijeva robom preko Rotterdamske luke. Zbog toga predstavnici luka sjevernog Jadranu trebaju doći na sjever i dati dobru ponudu i zatim preuzeti dio roba na sebe. Stvar je u tomu da luke sjevernog Jadranu značajno smanjuju put roba koje idu prema srednjoj i jugoistočnoj Europi. Drugim riječima robe brže nalaze svoj put do krajnjeg potrošača. Prilika za nove vrtište je u tomu da su oni Europi neophodni, a na taj način treba prezentirati i u Bruxellesu. Ista se stvar događa u cijelom svijetu, traže se novi putevi za robe jer su stari zaglušeni. Mi danas u Europi pokušavamo preusmjeriti prijevoz s teretnih aviona na željeznice. S druge strane ljudima danas treba objasniti što je to logistika. Ona prebacuje znakove iz Kolumbije gdje je uzgojeno do krajnjeg potrošača koji ga konzumira u svojoj kavi, a važan dio logistike je prijevoz – objasnio je Klaus Ebeling, glavni tajnik Europske intermodalne asocijacije.

Kako bi se potaknuo što veći prijevoz roba kroz Hrvatsku potrebno je osim nizinske pruge sagraditi i cargo centar u Zagrebu, a on bi trebao biti sagrađen na lokaciji današnjeg ranžirnog kolodvora u Novom Zagrebu. Ta je lokacija zanimljiva jer ima već sagrađenu infrastrukturu. Do početka iduće godine trebale bi biti gotove sve studije i tada se može početi s gradnjom.

• Centar smo trebali početi graditi već jučer. Moramo što prije krenuti u gradnju jer konkurenti neće čekati – objasnio je Tomislav Josip Mlinarić. Projekat Cargo Centar Zagreb pokrenut je prije godinu i pol dana, a upravo je takav projekt potreban Luci Rijeka, kako bi u zaledu imala veliko i dobro organizirano skladište roba. Osim Luke Rijeka za izgradnju takvog centra u Zagrebu zainteresirani su i predstavnici Cargo Centra Graz. Upravo iskustva austrijskog centra mogu pomoći u gradnji zagrebačkog.

• Mi smo imali problema s gotovo 60 vlasnika zemljišta na mjestu gdje je danas Cargo Centar Graz. Pomogla nam je Vlada koja je kupila i okrupnila zemljišta i sagradila infrastrukturu. Vlada je i danas vlasnik zemljišta, a mi smo koncesionar – objasnio je Franz Glanz, direktor Cargo Centra Graz. Osim što bi Cargo Centar omogućio lakše poslovanje i veći primitak roba riječkoj luci, pomogao bi i hrvatskim prijevoznicima.

Domaći prijevoznici u Hrvatsku dolaze punih kamiona, ali kada voze u inozemstvo njihova su vozila prazna. Uz Cargo Centru bi uvijek bilo roba koje bi mogli prevoziti u inozemstvo. Na taj bi način domaći prijevoznici digli svoju profitabilnost. Taj bi centar osim domaćim prijevoznicima osigurao poslove i za prijevoznike iz cijele regije, a njegova bi gradnja pomogla i zapošljavanju lokalnih ljudi. Sve u svemu, njegovu su gradnju spremni financirati i prijevoznici, špediteri i svi koji rade s robama…