Investicijski fondovi

Razvojna banka FBiH otvorila je prošli tjedan poslovnicu u Zenici, čime će i privrednicima i građanima Zeničko-dobojskoga kantona na raspolaganju biti mnogo povoljniji krediti u odnosu na komercijalne banke.

Poslovnicu koja se nalazi u zgradi Vlade ZDK otvorili su Nedžad Branković i Miralem Galijašević, premijeri FBiH i ZDK, te Ramiz Džaferović, predsjednik Uprave Razvojne banke FBiH.

• Razvojna banka FBiH potiče sustavan, održiv i ravnomjeran privredni i društveni razvoj FBiH. Banka financira projekte za obnovu i razvoj privrede, povećanje zaposlenosti, privrednu infrastrukturu, unapređenje poljoprivredne proizvodnje, razvoj ruralnih područja, gradnju modernih poljoprivredno-turističkih domaćinstava, razvoj ruralnog turizma, kao i poticaj izvoza. Osim toga, podupiremo i unapređenje obrazovanja i uvodenje novih tehnologija – kazao je Džaferović.

Dodao je da banka raspolaže sa 107 milijuna KM kapitala i da bi taj iznos za četiri godine trebalo dosegnuti 507 milijuna, s obzirom na to da će Vlada FBiH osiguravati 100 milijuna KM na godinu. Aktiva banke je oko 230 milijuna, a kreditni portfolio oko 179 milijuna KM.

• Kamatna se politika zasniva na diferenciranim stopama, koje se kreću od tri do pet posto – naglasio je Džaferović.

Branković je pozvao privrednike toga kraja da koriste poticajna sredstva Razvojne banke FBiH.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić i direktorica Microsofta u BiH Lejla Zukić-Krivdić potpisali su prošli tjedan u Sarajevu Ugovor o strateškom partnerstvu između Vijeća ministara BiH i Microsofta. Špirić je rekao da se tim ugovorom potvrđuje dosadašnja, uspješna suradnja te da se završava razdoblje korištenja nelienciranih softverskih proizvoda i otvara prostor za daljnju suradnju. Istaknuo je da je sporazum potpisan na tri godine.

Prema riječima Zukić-Krivdić, tim je potpisivanjem formalizirana suradnja između Vijeća ministara BiH i Microsofta.

• To je važno partnerstvo i pozitivan korak prema daljem razvoju IT industrije u BiH, povećanju informatičke pismenosti naše zemlje i efikasnoj zaštiti intelektualne svojine. Ovim smo potpisivanjem potvrdili odlučnost Microsofta da, zajedno s vladama i institucijama javnog i poslovnog sektora BiH, pomaže jačanju lokalne ekonomije – kazala je Zukić-Krivdić.

Potpisivanju Ugovora prisustvovao je i veleposlanik SAD-a u BiH Charles English, koji je rekao da je važno da vlasti služe kao primjer da se u BiH piratsvo neće tolerirati.

Hrvatska udruga poslodavaca prošloga je tijedna bila domaćin sastanka svih predsjednika udrug poslodavaca jadranske regije, to jest udrug poslodavaca BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije. Riječ je o prvom sastanku predsjednika regije, a nakon što je realizirana ideja o osnivanju CEPOJAR-a – Centra za poslodavce jadranske regije, koji je istoga dana imao sjednicu svog Upravnog odbora.

Sastanak je vodio Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, čija je ideja o redovitim sastancima predsjednika udruga poslodavaca odlično prihvaćena, a koji je izvijestio nazočne o temama u području radno-socijalne problematike i nedavnim događajima u Republici Hrvatskoj, važnim za poslodavačke udruge. Svi su nazočni predsjednici poslodavaca predstavili rad svojih udruga te aktuelnu gospodarsko-socijalnu agendu svojih zemalja.

Također se razgovaralo o aktivnostima CEPOJAR-a u 2009. i odlukama Upravnog odbora te organizacije koje se odnose na odabir prioritetnih tema za poslodavce o kojima će biti organizirane konferencije ili seminari. Dogovoreno je da će se sastanak predsjednika udruga poslodavaca regije održati u Sarajevu, a domaćin će biti Nihad Imamović, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH.

Vlada Federacije BiH planirala je u energetske projekte na području tog entiteta uložiti oko 22 milijarde KM i da ti projekti budu realizirani u dućih četiri do deset godina, što bi omogućilo zapošljavanje i do 350.000 radnika – rekao je u Sarajevu ministar energije, rudartsva i industrije FBiH Vahid Hečo.

On je na Forumu o utjecaju globalne recesije na ekonomski razvoj FBiH i BiH i razvojne programe Vlade FBiH rekao da slične planove za iduće razdoblje imaju i susjedna Hrvatska i Srbija, koje u taj sektor namjeravaju uložiti po oko 20 milijuna KM, a kompletna Europa u dućih 25 godina 900 milijardi eura.

Naglašavajući da je energija kralješnica svakoga gospodarskog sustava, Hečo je rekao da je ministarstvo na čijem je čelu pokrenulo aktivnosti na pokretanju gradnje 11 elektroenergetskih objekata, kako bi se probala dinamizirati kompletna gospodarska situacija u FBiH.

Upravno vijeće Centralne banke BiH donijelo je Odluku o uvodenju diferencirane stope obvezne rezerve na depozite komercijalnih banaka.

Prema toj odluci, stopa obvezne rezerve na depozite koji ulaže u osnovicu za obračun obvezne rezerve, a čija je ročnost do jedne godine, ostaje 14 posto, dok se stopa obavezne rezerve na depozite oročene na razdoblje dulje od jedne godine smanjuje četiri posto, odnosno s 14 na deset posto. Tom bi odlukom dodatna likvidna sredstva za komercijalne banke bila oko 370 milijuna KM.

Usprkos izrazito zadovoljavajućoj likvidnosti komercijalnih banaka u BiH, CBBH se odlučio na takvu odluku da bi stimulirao banke na veće kreditne aktivnosti u zemlji, a posebno da bi potaknuo jačanje privrednih aktivnosti. Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Slovenska Nova ljubljanska banka kupila je na Banjalučkoj berzi 29 posto dionica NLB Razvojne banke iz Banjaluke od svoje banke kćeri LHB iz Njemačke za 45,5 milijuna KM. Slovenski NLB, većinski dioničar NLB Razvojne banke, tom je transakcijom povećao udio u toj svojoj članici na 81,5 posto.

• Riječ je o čistoj koncentraciji vlasništva od strane NLB-a, koja u osnovi ništa ne mijenja – kazao je Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke.

Ostali veći dioničari NLB Razvojne banke su Vojvodanska banka sa 6,2 posto udjela, zatim Akcijski fond RS s 3,8 posto te Darta trgovina i Tržnica iz Banjaluke sa po jednim postotkom udjela.

Kompanija Boksit iz Milića ostvarila je u 2008. godini 51 posto veći prihod nego u prethodnoj godini, a očekivana dobit gotovo je 200 posto veća. Znatno je povećana i produktivnost, a proizvodnja plina je 1.000 KM, pa u kompaniji procjenjuju da je to najuspješnija godina dosad. Posebno je važno nedavno otvaranje jame Bračan, u kojoj je uloženo oko šest milijuna KM i u kojoj će se proizvoditi oko 100.000 tona rude boksita na godinu, što predstavlja petinu ukupne proizvodnje.

Iako je plan za iduću godinu veoma ambiciozan, u Boksitu 2009. godinu očekuju sa strepnjom, jer je zbog svjetske krize drastično pala cijena obojenih metala, među kojima su i proizvodi strateškog partnera tvornice Birač iz Zvornika.

Agencija za privatizaciju Srednjoobanskoga kantona raspisala je tender za prodaju Sportsko-rekreacijskog centra (SRC) Vlašić, poduzeća čiji je kapital u cijelosti državno vlasništvo, a njegova nominalna vrijednost je 5,146.000 KM.

Najveći dio imovine, u vrijednosti od 2.700.000 KM, prema knjižnom stanju odnosi se na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu na području Babanovca. Među nekretninama koje su predmet prodaje je i skijaška skakonica na Babanovcu, na kojoj su se u prijernatom razdoblju održavala važna natjecanja. Njena je nominalna vrijednost na osnovi početne bilance 220.000 KM.