Gnuvši 5,61 milijardu kuna. U strukturi štednje s 80 posto dominiraju depoziti u eurima, no u posljednje je vrijeme, kažu, primjetan trend rasta kunskih depozita. Prema ročnosti su najzastupljeniji dugoročni devizni depoziti, koji čine 56 posto svih oročenih depozita. U tijeku su čak dvije akcije: Zlatna štednja, kombinacija oročene štednje i Mastercarda (na dar), nudi kamate od 4,13 do 6,16 posto, ovisno o iznosu, valuti i roku oročenja; Dnevno svježe kamate akcija su za kratkoročne depozite u kunama, eurima i dolarima s rokom oročenja od jednog do tri mjeseca uza smanjene minimalne iznose oročenja. Kolike će kamate biti u 2009., u banci ne žele precizirati, kažu samo da će ovisiti o kretanjima na tržištu.
U Erste&Steiermärkische banci kažu da su depoziti u 11 mjeseci ove godine porasli 10 posto, s 15,7 na 17,3 milijarde kuna. Rasli su uglavnom devizni depoziti koji u strukturi portfelja čine 65 posto, 25 je posto kunsko štednja, a ostatak su kune uz valutnu klauzulu. Iako štednja raste, banka je u listopadu povećala kamate za novu oročenu štednju, i to 22 posto za klijente banke, odnosno 15 posto za ostale.
U PBZ-u građani također najviše štede u stranoj valuti, čak je 71 posto u eurima, a 24 posto u kunama. U tijeku je akcijska ponuda kamata na štednju u eurima uz fiksne kamate od 2,30 do 6,40 posto. Sa štednjom PBZ kuna plus može se zaraditi i do 7,25 posto. Na kraju trećeg tromjesečja ukupna je štednja građana u banci premašila 29 milijardi kuna. Mnoge druge banke, ako i nemaju akcijske kamate, nude dodatne bonuse na štednju, pa kad se sve zbroji i oduzme, i uz pretpostavku inflacije u 2009. od 3,5 posto, s trenutačnim je kamatama štednja, za one koji imaju višak novca, isplativa.
