Ugrožen je i prijevoz za vlastite potrebe koji ovisi o trgovini i graditeljstvu.
Pošte godine domaći prijevoz imao je udjel od 87 posto u ukupnoj prevezenoj količini tereta, dok je u prijevoznom učinku imao udjel od 49 posto. S druge strane, prijevoz za vlastite potrebe ima udjel u ukupno prevezenoj robi u domaćem prijevozu od 56 posto, a u prijevoznom učinku 43 posto. Navedeni pokazatelji jasno iskazuju veliki udjel prijevoza za vlastite potrebe u domaćem prijevozu, a koji je obilježen osjetno kraćim udaljenostima prijevoza i slabijim iskorištenjem prijevoznog puta. Inače je tržište domaćeg prijevoza vrlo slabo istraženo te se izrada nacionalnog registra javnih cestovnih prijevoznika u unutarnjem i međunarodnom prijevozu robe i putnika u Hrvatskoj nameće kao nužnost, koju je inicirao Savjet za cestovni promet pri Ministarstvu prometa.
Mogući pad potrošnje uslijed financijske krize direktno bi ugrozio po-najprije tržište domaćeg prijevoza, posebice prijevoz za vlastite potrebe. Brojni kapaciteti u prijevozu za vlastite potrebe angažirani su u djelatnostima trgovine i građevinarstva, gdje se mogu očekivati negativni utjecaji, jer je razvidno da će se, osim potrošnje, smanjiti i usporiti ulaganja u infrastrukturne projekte. Treća velika opasnost je u lošijim rezultatima turističke sezone, što bi također mogla biti prijetnja prijevoznicima. Prijevoznici koji su registrirani i za međunarodni prijevoz imaju vrlo mali udjel domaćeg prijevoza, jer su zbog nestabilnog tržišta i viša prijevozne ponude vozarine snižene ispod realnih veličina. Veličina i struktura bilateralne razmjene, odnosno vanjskotrgovinski partneri, snažno utječu na prometne tokove u međunarodnom teretnom prijevozu.
