Home / Edukacija i eventi / Strani studenti izbjega Hrvatsku jer nema

Strani studenti izbjega Hrvatsku jer nema

Hrvatska bi mogla postati privlačna zemlja za strane studente, ali odbija ih jer nema vize za njih, što komplicira proceduru njihova dolaska. Tako zemlja gubi milijune dolara od školarina.

Hrvatska je pristupanjem u bolonjski sustav visokoga školstva formalno otvorila naša sveučilišta i fakultete stranim studentima i profesorima. Sustav razmjene studenta trebao bi naime funkcionirati tako da strani student dođe na fakultet, odsluša predavanja u jednom semestru ili cijeloj studijskoj godini, zatim položi ispite te se vrati u svoju zemlju na svojoj matični fakultet i nastavi sa studijem.

Razmjena studenata s državama čiji građani mogu u Hrvatsku bez viza funkcionira sasvim dobro, međutim ako na neki od naših fakulteta poželi doći student iz, primjerice, Indije, Pakistana ili pak iz Bangladeša, studiranje takvoj osobi u Hrvatskoj postaje poprilično komplicirano. Naime, Hrvatska za razliku od većine europskih zemalja nema institut studentskih viza. Tako je Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta morala odbiti šestero studenta iz Pakistana, a studenti iz Bangladeša koji su prošli akademsku godinu boravili na toj visokoj školi u Hrvatsku su došli s putnom vizom.

  • Mi smo studentima iz Bangladeša napisali jamstvena pisma pa su u Hrvatsku došli s putnom vizom. Ali problem je nastao kad im je ista viza nakon devedeset dana istekla. Nakon toga smo ih morali voditi na ‘izlet’ u Budimpeštu da bi ondje u našem veleposlanstvu u zatražili novu putnu vizu te se vratile u Zagreb nastaviti studij. Ako država ne uvede studentske vize, oni studenti koji bi čak i došli u Zagreb na studij otići će u Britaniju – rekla je Dubravka Bobinac, tajnica u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, i dodala da Ministarstvo unutarnjih poslova ove godine šestorici pakistanskih studenata nije odobrilo putnu vizu za dolazak u Hrvatsku na studij.

Najveće hrvatsko sveučilište, ono u Zagrebu, također ima velikih problema kad mu na razmjenu dođe student iz zemlje koja u Hrvatskoj potpada pod vizni režim. Na Zagrebačkom sveučilištu ističu da su svi strani studenti zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak u Hrvatskoj osobno podnosili nadležnoj diplomatskoj misiji, no Sveučilište u Zagrebu slalo im je prihvatna pisma što prije, jer riječ je o dugotrajnom postupku.

  • Budući da Ministarstvo unutarnjih poslova od studenata stranaca zahtijeva da imaju hrvatsko zdravstveno osiguranje kad se nakon dolaska prijave u MUP-u, neki studenti prekasno počnu postupak, dodu s turističkom vizom i slično. U takvim slučajevima uz pomoć predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Agencije za mobilnost tim se studenata nastoji pomoći u rješavanju eventualnih teškoća u provedbi razmjene studenata i nastavnika – rekla je Tamara Dagen, glasnogovornica Sveučilišta u Zagrebu, i dodala da provjeru na MUP-u za sve osobe koje traže vizu još traže prilično dugo, ali da to nije slučaj samo u našoj zemlji.

Ministarstvo znanosti prosvjetne i športa, kaže njegov glasnogovornik Duje Bonacci, upoznato je s tim problemom, pa je pokušalo u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova riješiti problem. Budući je riječ o osjetljivom području, jer svaku osobu koja s vizom ulazi u zemlju valja provjeriti, nisu inzistirali na brzom rješenju tog problema. Vize za strane studente već su dugo problem. Ti se studenti moraju obratiti našem veleposlanstvu u zemlji iz koje dolaze i zatražiti prvi privremeni boravak radi studiranja u Hrvatskoj.

Pitanje viza i odobrenja privremenog boravka u Hrvatskoj zbog studiranja u nadležnosti su Ministarstva unutarnjih poslova i nadležnih policijskih postaja. Dosad smo imali neke kontakte s njima u vezi s tim problemom, ali kako Ministarstvo unutarnjih poslova mora pojedinu osobu provjeriti prije nego što joj dopusti ulazak u zemlju, to je prilično osjetljivo područje, pa nismo previše inzistirali da se taj dio ubrza – rekao je Bonacci.

U Ministarstvu unutarnjih poslova ističu da student koji želi studirati u Hrvatskoj mora regulirati privremeni boravak sukladno Zakonu o strancima. Znači, strani student mora dokazati da ima novac za uzdržavanje, osigurano stanovanje i zdravstveno osiguranje. U MUP-u također ističu da stranac mora svu dokumentaciju predati u nadležnoj diplomatskoj misiji ili u nadležnom konzulatu te da mu se na temelju prikupljene dokumentacije može u svrhu studiranja na visokom učilištu odobriti boravak u Hrvatskoj najviše na godinu dana. Međutim, u MUP-u ništa nisu rekli o studentima koji dolaze iz zemalja kojima treba viza za Hrvatsku ni o tome pripremaju li institut studentske vize, koji postoji u većini zemalja Europske unije.

Koliko je točno studenata odbijeno, ne zna se jer nema jedinstvenoga registra studenata koji su tražili vize za studij. Stoga nije poznato ni koliko novca gubi Hrvatska, koja bi na stranim studentima mogla dobro zaradivati kad joj sveučilišta postanu kompatibilna sa sveučilištima u EU i diplomu se počnu priznavati u Uniji; osim toga, i smještaj i školarine u Hrvatskoj su znatno jeftiniji nego u tim državama. Ovako, čak i bez te osnovne prilagodbe, studentske vize, samo možemo sanjati o ‘industriji studiranja’ kakvu, primjerice, imaju Sjedinjene Države, Australija ili Novi Zeland.

Iako podaci do kojih smo došli nisu najnoviji, rječito govore o dohotku koji pojedine države ostvaruju od stranih studenata. Tako se broj stranih studenata u Sjedinjenim Državama povećao od 34.000 u akademskoj godini 1954./1955. na gotovo 565.000 u 2005./2006. U tom se razdoblju povećao i udio stranih studenata u ukupnoj studentskoj populaciji s 1,4 posto na 3,9 posto, a strani su studenti američkom gospodarstvu donijeli 13 milijardi dolara u akademskoj godini 2004./2005. U 2005. Novom su Zelandu strani studenti pak donijeli dvije milijarde tamošnjih dolara. Godinu prije stranih je studenata u toj otočnoj državi bilo otprilike 102.000, a rekordan ih je broj bio 2003. – 120.000, najviše iz Kine, Južne Koreje i Japana, zemalja koje su dale više od polovice stranih studenata Novom Zelandu. Od 1997. do 2005. prvi je put u toj državi s 4,2 milijuna stanovnika, dakle samo nešto manje od Hrvatske, studentsku vizu dobilo 221.000 stranih studenata.