SUPERHRANA

Tvrtka Biovega na godinu proda superhrane u vrijednosti od četiri milijuna kuna. Njezin najprodavaniji proizvod iz segmenta superhrane jest zelena magma, prah od soka isklijaloga mladog lišća ječma, čiji je promet 1,5 milijuna kuna na godinu.

Porast trendova vezanih uz zdravlje pojačao je zanimanje za superhranu, posebno namirnice koje sadrže neobično visoku količinu antioksidansa i ostalih biljnih nutrijenata. Mnoge su znanstvene studije pokazale da postoji veza između zdravlja i velikog unosa antioksidansa, čak i da smanjuje rizik od nastanka tumora.

Iako ne postoji međunarodna ni nacionalna institucija koja bi neku namirnicu proglasila superhranom, uobičajeno je da takav naziv sami proizvođači dodijele proizvodima čija je učinkovitost za ljudsko zdravlje dokazana, koja dakako može varirati. Na hrvatskom tržištu od namirnica superhrane u užem smislu, može se naći bobičasto voće: açaí, goji, nar, aronija, borovnica i ribiz, a od nebobičastih namirnica: noni, aloe vera, zeleni čaj, soja, neke vrste algi i gljiva, brokula i neke žitarice.

• Oko 30 posto našega ukupnog prometa otpada na promet superhranom, najviše na zelenu magmu, laneno ulje i zobeni napitak. U Hrvatskoj ponuda još nije raznolika kao u svijetu, malo smo tržište, pa se često i ne isplati ulagati u neke proizvode. Zapravo, nema ni smisla uspoređivati svjetsko tržište superhrane s hrvatskim jer se vani ulažu višemilijunski iznosi u istraživanja – objašnjava Ivan Grubač, voditelj Veleprodaje u Biovegi, tvrtki koja se bavi veleprodajom ekološki proizvedene hrane. Tih 30 posto znači da Biovega na godinu proda superhrane kroz veledrogerije, biljne ljekarne, trgovine zdrave hrane i svoj bio&bio lanac trgovina ekoproizvoda u vrijednosti od četiri milijuna na godinu, a godišnji rast prodaje penje se do 20 posto. Njen najprodavaniji proizvod iz segmenta superhrane jest zelena magma, prah od soka isklijaloga mladog lišća, ječma, čiji je promet 1,5 milijuna kuna na godinu.

Vrijednost domaćeg tržišta superhrane još je nepoznanica najviše zbog rastežljivog pojma superhrane i olakšanog dodavanja pridjeva super namirnici.

• Po kvaliteti proizvoda, odabiru i njihovu stavu mi smo lideri na tržištu superhrane. Ključno je da tu nije riječ samo o sirovinama već o načinu proizvodnje koji je osim što je vrlo skup i patentiran. Primjerice, zelena magma se čini kao proizvod koji je lako imitirati. Isklije ječam, sameljete ga u prah i to je to. Međutim, na taj ga način organizam ne može probaviti zbog vlakana, a s druge strane potpuno se gube živi enzimi. Kod patentirane proizvodnje primjenjuju se posebni postupci kojim se dobije prah koji pri mikroskopskom promatranju potvrđuje aktivnost živih enzima koji se ne može usporediti niti s jednim pokušajem imitacije – objašnjava Ivan Grubač iz Biovege.

On dodaje da prodaja superhrane ima prošću dobit dok su troškovi za promomaterijale i edukaciju visoki. Naime, za prodaju superhrane nužna je edukacija, a i registracija i dozvola za prodaju, koji znaju potrajati i nekoliko mjeseci, također koštaju, ističu u Biovege.

Uz još neveliku količinu prodanih proizvoda superhrane, pri čemu kumuju i paprene cijene jer, primjerice, litra soka od himalajskog goja ili amazonskog açaíja stoji 300 kuna, dobar dio prodaje superhrane počiva i na katkad slabo potentnom mrežnom marketingu i marketingu od usta do usta, a nekim proizvodima superhrane ograničen je pristup tržištu jer se prodaju isključivo u ljekarnama.

I u Hrvatskoj ima potencijala za biznis sa superhranom. Primjerice, sok od nara ima tripot jači antioksidativni kapacitet od već dobro populariziranog zelenog čaja ili crnog vina. Jedna čaša soka od nara na dan može smanjiti rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.

• Nar, primjerice, bilježi vrtnoglav rast prodaje na svjetskom tržištu, a divlje šumsko bobičasto voće mnogo je bogatije antioksidansima nego kultivirane inačice. Stoga šansu za domaću proizvodnju zasigurno ima šumsko voće iz još ekološki očuvanih krajeva Hrvatske. Brojne su primjene takvih plodova – od proizvodnje sokova i pripravaka do džemova – zaključuje Darija Vranešić Bender, direktorica konzultantske kuće Vitaminoteka.