Usluge u prometu s inozemstvom

Prema programu rada Sabora u ovoj je godini trebao biti donesen novi zakon o porezu na dodanu vrijednost kojim bi se oporezivanje prometa u Hrvatskoj usklađilo sa zahtjevima koje postavljaju smjernice Europske unije, no taj je posao odgoden za 2009. Europska unija ne inzistira na ujednačavanju sustava izravnih poreza kao što su porez na dobit i porez na dohodak iako se u novije vrijeme u sklopu država članica Unije nastoji harmonizirati oporezivanje porezom na dobit. Cilj usklađivanja poreznih rješenja jest da se što više ukloni različitost poreznih sustava koja utječe na kretanje kapitala, dobara i usluga između država članica. Kad je riječ o porezu na dodanu vrijednost, morat će se uskladiti i odredbe Zakona o PDV-u kojima se uređuje mjesto oporezivanja usluga u prometu s inozemstvom.

Prema Smjernici 112., osim desetak usluga koje se sada oporezuje prema sjedištu primatelja, prema tom bi se načelu trebale oporezivati i usluge obrade podataka, telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja te razne, sve brojnice, informatičke usluge koje se isporuče internetskim putem, od isporuke računalnih programa do usluge učenja na daljinu. Europska unija ima i sasvim pragmatičan interes. Dio poreza na dodanu vrijednost naplaćen u državama članicama Unije je prihod i služi kao izvor financiranja administracije te sve glomaznije asocijacije i njezinih brojnih namjenskih fondova. Stoga Europska unija s osobitom pozornošću kontrolira usklađenost propisa kojima se u državama pristupnicama oporezuje promet dobara i usluga. Temeljni zahtjevi za harmonizaciju propisa o porezu na dodanu vrijednost nalaze se u Smjernici 112. Europske unije donesenoj 2006., koja je zamijenila poznatu Šestu smjernicu. Zahtjevi EU za harmonizaciju sustava oporezivanja porezom na dodanu vrijednost ugrubo se mogu podijeliti u nekoliko skupina: harmonizacija u visini poreznih stopa, način određivanja poreznih obveznika i predmeta oporezivanja te pravila uređivanja prava na odbitak pretporeza.

U vezi s poreznim stopama Smjernica daje preporuku o visini opće stope PDV-a i zahtjeve u vezi sa sniženim stopama. Iako je naša opća stopa od 22 posto među najvišima u Europi i najviša u odnosu na države u okruženju, objektivno je teško pretpostaviti da ima prostore za njezino sniženje. Smjernice EU dopuštaju primjenu sniženih stopa PDV-a za određene proizvode i usluge, a nulta je stopa dopuštena samo za izvoz. Hrvatska sada primjenjuje sniženu stopu od 10 posto za usluge smještaja, polupansiona i punog pansiona.

Jedna je od krupnih očekivanih promjena uvođenje oporezivanja građevinskog zemljišta porezom na dodanu vrijednost. Građevinsko zemljište sada oporezuje porezom na promet nekretnina, jednako kao i poljoprivredno zemljište, stopom od pet posto. U budućnosti bi građevinsko zemljište trebalo dijeliti sudbinu načina oporezivanja same građevine, pa je sadašnja regulativa prema kojoj se građevinski dio nekretnine oporezuje porezom na dodanu vrijednost, a zemljište porezom na promet nekretnina, samo privremena. Smjernica Europske unije zahtijeva da se građevinsko zemljište oporezuje općom stopom PDV-a. Kako bi takva promjena značila radikalnu izmjenu sadašnjeg sustava, Hrvatska će, vjerojatno, u pregovorima pokušati ishoditi prijelazno rješenje prema kojem se na isporuke zemljišta ne bi primjenjivala opća stopa PDV-a u visini sadašnjih 22 posto, nego snižena ili čak nulta stopa.

Odredbe koje će se sigurno morati mijenjati odnose se na porezna oslobođenja u tuzemstvu. Hrvatska mora napustiti sustav institucionalnih oslobođenja koji sada primjenjuje. Umjesto oslobađanja od oporezivanja svih isporuka koje obavljaju banke, osiguravajuća društva, ustanove zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i druge javne ustanove, trebat će osloboditi bankarske usluge, usluge osiguranja, liječenja, obrazovanja i dr. Broj usluga na koje se primjenjuje porezno oslobađanje u tuzemstvu valja proširiti i na poštanske usluge, radio-televizijsku preplatu, na sve usluge povezane s djelatnosti osiguranja.

Ratari zaračunavati PDV na iznajmljivanje sefova, ustanove zdravstva i obrazovanja na uslugu iznajmljivanja poslovnog prostora, liječnici u privatnoj praksi na usluge vještačenja i dr. Posljedica poreznog oslobađanja točno definiranih vrsta usluga bit će zabrana odbitka pretporeza s ulaznih računa za nabavljena dobra i usluge koji nisu povezani s izlaznim isporukama oslobađenim poreza na dodanu vrijednost. Poduzetnik će morati voditi precizne knjigovodstvene evidencije kojima će dokazivati povezanost ulaznih i izlaznih isporuka.

Kad je riječ o ulaznim računima koji se odnose i na oporezive i na oslobođene promete, odnosno o ulaznim računima za isporuke koje se ne može sasvim precizno odrediti odnose li se na oporezivu djelatnost ili na oslobođene promete, trebat će pomno brinuti o načinu izračunavanja svote pretporeza koji se može odbiti. Primjerice, porezni će obveznik dijeliti pretporez s ulaznih računa za telefon, grijanje, potrošenu električnu energiju i slično na iznos koji može odbiti kao pretporez i na svotu za koju je zabranjen odbitak pretporeza.

Očekuje se pojednostavljenje načina određivanja poreznih obveza na isporuke povezane s ugošćenjem poslovnih partnera i uporabu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz. Prema važećim propisima, poduzetnik odbija ukupni pretporez sa svih ulaznih računa koji se odnose na reprezentaciju i na rashode povezane s upotrebom osobnih automobila i drugih sredstava za prijevoz, a zatim nakon isteka svakog obračunskog razdoblja obračunava obvezu za PDV na vlastitu potrošnju na 70 posto rashoda reprezentacije i 30 posto izdataka za osobni prijevoz.

Umjesto toga moguće je postupak pojednostaviti zabranom odbitka pretporeza u visini 70 posto pretporeza na računima za reprezentaciju, odnosno u visini 30 posto pretporeza na računima za osobni prijevoz. Opisanim pojednostavljenjem preuzela bi se praksa drugih država u kojima se zabranjuje odbitak pretporeza iskazanog na ulaznim računima. Matematički učinak konačno iskorištenog pretporeza i porezne obveze ne mijenja se, ali pojednostavljuje se obračunski postupak.

Hrvatska sada nema riješeno pitanje oporezivanja dobara kod kojih iz različitih razloga nije mogao biti odbijen pretporez kao što je prodaja rabljenih predmeta nabavljenih od građana i prodaja antikviteta i umjetničkih predmeta. Smjernica EU za oporezivanje takvih dobara propisuje pojednostavljeni postupak oporezivanja. Izmjene propisa o PDV-u trebale bi omogućiti poduzetnicima koji obavljaju te djelatnosti da PDV zaračunavaju samo na razliku u cijeni koju ostvaruju prodajom spomenutih dobara (samo PDV na maržu). Pojednostavljeni posebni postupci oporezivanja trebali bi se propisati i za usluge koje pružaju turističke agencije te za poljoprivrednike.