Uzlet investitora početkom godine

U prvih šest mjeseci u Hrvatskoj je bilo 1,5 milijardi izravnih inozemnih ulaganja, no drugi dio godine donio je hlađenje. Najave ulaganja u 2009. godini smanjene su, kao i broj upita i planiranih posjeta lokacijama, mnogi dogovori prolongirani su. Privuče li Hrvatska u 2009. 1,5 milijardi eura izravnih inozemnih ulaganja, procjenjuju analitičari, to se može smatrati uspjehom. Ne zvuči obećavajuće i ohrabrujuće pošto je samo u prvih šest mjeseci 2008. uloženo 1,83 milijarde eura, od čega je najviše sredstava (43 posto) bilo usmjerenog u trgovinske kredite, kredite, valute i depozite, nešto manje, 36 posto, odnosilo se na vlasnička ulaganja, a 21 posto na zadržane zarade. Najveći ulagači bili su Austrijanci (948 milijuna), Nijemci (167,5 milijuna) i Madari (147,4 milijuna).

Prema obavijestima kompanija najviše je u prošloj godini ulagala grčka investicijska grupa Marfin koja je kupnjom udjela od 49,9 posto vrijednog oko 639 milijuna kuna u Sunce koncernu Jake Andabaka postala suvlasnikom 11 hotela u Makarskoj, na Braču i u Starigradu, Bračkog aerodroma te partner u javno-privatnom projektu Stubičkih toplica za koji se procjenjuje da vrijedi oko 800 milijuna kuna.

Izuzmu li se ulaganja od 1,7 milijardi kuna u šest sportskih objekata (Arena Zagreb, Zadar sportski centar, Arena Drava, Gradski vrt, Žatika i Spaladium arena) zbog Svjetskog rukometnog prvenstva, sljedeće veliko ulaganje koje je završeno u 2008. bilo je ono Rouses Outleta u Svetom križu Začretju. Vlasnik, austrijska Dayland Group, koja je prije godinu dana najavila otvaranje tog 355 milijuna kuna vrijednog šoping-centra, uspjela je obećanje ispuniti otvorivši u studenome vrata utvrde no, kao što se pokazalo, ipak preuranjeno. U utrci s drugim outletom Sveta Helena, u kojoj je za promociju utrošeno oko pet milijuna kuna, carstvo sa 70-ak brendova po nižim cijenama neoprezno su otvorili nespremni. Ipak, nakon blamaže i ljutih reakcija posjetitelja, ipak su uspjeli preduhitriti Outlet centar Sveta Helena, koji se nakon dvije najave iz trećeg puta uspješno otvorio mjesec dana nakon Rosesa.

Investitor 320 milijuna kuna vrijednog centra Svete Helene je izraelska kompanija Prigan Holding, koja je najavila dvije faze razvoja; prvu s 12.500 četvornih metara prodajnog prostora te drugu, s jednako velikim prostorom, koji bi trebao profunkcionirati u sljedećih godinu dana.

Najtečao se i IGH, s cijenom a poslije se vidjelo i s rokovima. U dvoboju sa srpskim poduzetnikom Miroslavom Miškovićem, vlasnikom Delte, IGH je dao bolju ponudu i za oko 323 milijuna kuna od Zagrebčkog Holdinga kupio Zagrepčanku. Iako je tih 100 tisuća četvornih metara trebao platiti u roku 30 dana od potpisivanja, rok je probijen i nakon mnogih napisa i natezanja dogovoren je plaćanje deset posto dogovorenog iznosa te ostatak najkasnije u roku godinu dana uz kamatu od šest posto. Osim što zbog globalne krize i ozbiljnog poremećaja na tržištu kapitala IGH ne može ispoštovati ugovor, morat će se suočiti i s dva deset zabilježbi upisanih na tu nekretninu. Znatna investicija u ovoj godini bila je i kupnja 51 posto udjela u riječkom Europetrolu za koju je složena.

Gromoglasno najavljuvano, dugo očekivano ali ne i realizirano u ovoj godini zasigurno je naselje Punta Scala u Petričanima, investitora Falkensteiner Grupe. Projekt vrijedan 1,5 milijardi kuna trebao je biti spreman za 2008. turističku sezonu, no nekoliko se mjeseci kasnilo s početkom radova, pa se tako kasnilo i s otvorenjem, a investitor je nezadovoljan hrvatskim zakonima, dugim procedurama i nejasnim pravilima koja nisu ista za sve. Sretniji nisu ni Skiper hoteli koji su kao partnera izabrali hotelski lanac Kempinski, investitora spremnog uložiti 1,5 milijardi kuna, no Kempinski Adriatic Hotel&Golf Resort naišao je na probleme s izvođačima i sporom birokracijom. Nakon zabrane gradnje Općinskog suda u Dubrovniku u Vrtovima sunca Josipa Kordića projekt je nastavljen 580 milijuna kuna vrijednom investicijom Dubrovnik Sun Garden Resorta, no isto tako gostu će u nju moći ući mnogo kasnije nego što je planirano.

Venski Petrol platio oko 295 milijuna kuna. Nakon niza najava, Petrol je tim ulaganjem došao do tvrtke koja ima 32 benzinske crpke, a kao što su prenijele slovenske Finance novi vlasnik je procijenio da bi nakon tog posla, sa 67 crpki u svojem vlasništvu, držao drugo mjesto na hrvatskom tržištu maloprodaje naftnih derivata.

Da će ulaganja u naftnu industriju imati znatni udjel u ukupnim stranim ulaganjima potvrđuje i podatak o MOL-ovu ulaganju u više od 22 posto dionica Ine, kao i ulazak ruskog Lukoil koji je kupio zagrebački Europa mil, no cijena transakcije nije objavljena.

Kad je riječ o ‘čistim’ greenfield ulaganjima, u 2008. Agencija za promicanje izvoza i ulaganja realizirala je šest projekata koji su, kaže Slobodan Mikac, ravnatelj APIU-a, generirali 1.050 novih radnih mjesta i izravnih ulaganja od približno 580 milijuna kuna.

U tijeku je realizacija 59 projekata, u različitim fazama, a njihova je vrijednost oko 6,4 milijarde kuna. Realiziran je projekt Paulana vrijedan oko 213 milijuna kuna, kojim je u Novoj Gradišci pokrenuto, doduše u za tu industriju nesretan trenutak, dizajniranje sjedala za automobile sa 750 zaposlenih. Također, Oberndorfer se odlučio na proizvodnju betonskih proizvoda u Sisku, Lukaps u Ludbregu proizvodi želatinske kapsule sa 50 zaposlenih, Solvis je u Varaždinu krenuo s proizvodnjom solarnih modula, Solaris u Novigradu s proizvodnjom solarnih panela, a Ivanal u Šibeniku s 50 zaposlenih bacio se na proizvodnju aluminijskih odljeva.

No, nisu svi tako zadovoljni 2008. godinom. Naime, najveća investicija u sektoru turizma, a i u cijelom gospodarstvu, 7,3 milijarde kuna vrijedna Brijuni Rivijera stoji. Napravljen je drugi krug natječaja u koji je pozvano 17 domaćih i stranih investitora, no nije završen odabir investitora. Otakako je na čelo projekta Brijuni Rivijera došao novi direktor Ratimir Ivičić koji je zamijenio Veljka Ostojića, nije napravljen pomak. Mnogi komentiraju da će i nastavkom projekta, odnosno odabirom investitora doći do još većih problema, onih imovinsko-pravnih. Još jedna investicija u turističkom sektoru nije zabilježila sretnu godinu. Riječ je o 3,5 milijardi kuna vrijednom Pašman resortu, investitora Jupiter Adrije, gdje se za nastavak investicije čeka rješenje sudskog spora oko vlasništva zemljišta. No, na listi zaustavljenih projekata je i više od dvije milijarde kuna vrijedan novi putnički terminal Zračne luke Zagreb, za koji je najbolje rješenje na međunarodnom natječaju proglašen IGH i arhitekti Neidhardt i Kincl. Sredstava u prezaduženoj državi nema niti za još jedan veliki infrastrukturni projekt – Pelješki most. Još jedan IGH-ov posao trenutačno je ni na nebu ni na zemlji, iako se još u srpnju najavilo kretanje u projekt punom parom.

Zbog situacije na financijskom tržištu od inicijalne javne ponude odustala je HPB, koja je na taj način trebala prikupiti do 2,5 milijardi kuna, no slobodnog kapitala nema. Fondovi sredstva koja dobiju ulažu u inozemstvo, banke čuvaju novac za refinanciranje države, a građanima nakon ovogodišnjega burzovnog vrtuljka ne pada napamet ulagati u vrijednosne papire. Osim što su u 2008. planove investitora pomutila kretanja na svjetskim tržištima, još teža godina je pred njima. Najava ulaganja u 2009. godini smanjila se kao i broj upita i planiranih posjeta lokacijama kaže Mikac. Uz to tri su velika projekta, svaki vrijedan više od 700 milijuna kuna, zaustavljena do daljnje radi financijske krize, no APIU ne može zbog osjetljivosti pitanja otkriti o kojim je projektima riječ.

Očekivali smo nekoliko velikih projekata za ovu godinu, no sve je stavljen na led, odnosno dogovoreno pa prolongirano – zaključuje Mikac, potvrđujući tako da će pad iznosa ulaganja u 2009. biti ozbiljan.