Premda nas pojmom ‘duroštena odgovornost poduzeća’ zasipaju sa svih strana, bilo je da je riječ o činjenici ili samo o uspješnom marketingu, riječ je, tvrdi Renato Curcio, urednik sociološkog istraživanja objavljenog u knjizi Etička klopka, o novoj bezgraničnoj utopiji koja zahtijeva redefiniranje pojmovi. Istraživanje provedeno između 2005. i 2006. u Milanu uz pomoć Auchanovih, Carrefourovih, IperCoopovih i Esselungovih radnika pokušalo je osvijetliti neke proturječne aspekte proklamiranih etičkih kodeksa tvrtki i stvarne predanosti tim vrijednostima. Istraživači su odnos izrečenog i učinjenog proučavali na pet područja: kako su se tvrtke odnosile prema radnicima, potrošačima, dobavljačima, okolišu i genetski modificiranoj hrani. Autor već u početku toga zanimljivog istraživanja naglašava da je bilo mnogo teškoća ponajviše zbog ‘goleme udaljenosti etičkih izjava i odgovornosti poduzeća u odnosu na iskustva radnika.
Knjiga je nazvana Etička klopka, objašnjavaju autori, da bi privukla pozornost na dvosmislenost pojma ‘duroštena odgovornost poduzeća’. Taj je pojam smjer kojim bi trebalo ići, ali on zbog postizanja konkretnih rezultata zahtijeva novu ravnotežu između gospodarstva, društva i pojedinca. Poduzeće može biti središte suvremenog svijeta samo uz uvjet da poštuje dostojanstvo osobe i načela i vrijednosti koji ga čine dosljednim s normativnom i kulturnog gledišta. Ukratko, zaključuje Curcio, ako se u pojam ‘duroštena odgovornost poduzeća’ ubrajaju mit, marketing, varljiva promidžba i gospodarska pogodnost, poduzeća si na razini svjetskoga društva ne mogu dopustiti da im mjerilo vlastite inicijative budu samo njihov upravni odbor i skupština dioničara.
