Hrvatsko gospodarstvo u novim zakonskim okvirima

Za poduzetnike su posebno važni zakoni o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, o zemljišnim knjigama, o obveznim odnosima i o trgovačkim društvima. Posebne prijepore izazivaju zakoni o zdravstvenoj zaštiti, o trgovini, o golfu i paket kaznenog zakonodavstva.

Nekada su samo porezni propisi imali pravilo stupanja na snagu s prvim danom godine, ali danas se ta dobra praksa proširila, pa tako 1. siječnja kao svoj prvi dan života bilježe i, posebno za poduzetnike, važni zakoni poput Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama, Zakona o obveznim odnosima i Zakona o trgovačkim društvima.

S obzirom na to da je Sabor u 2008. godini donio 127 novih zakona, usklađujući zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, ne čudi što Hrvatsku od prvog siječnja očekuje niz promjena, odnosno više od 40 novih ili izmjena postojećih zakona. No, koliko god nova zakonska rješenja, koja počinju djelovati s 1. siječnja, imaju svojih prednosti, postoji i loša strana. Naime, oni koji su obvezni pridržavati se tih propisa neće s njima biti dovoljno upoznati, a staro pravilo kaže da nepoznavanje propisa ne opravdava.

Zakonske novote su brojne, ali nekoliko njih, s aspekta poduzetništva, ima posebnu važnost.

Možda je najviše polemike izazvao Zakon o trgovini, koji je zabranio rad nedjeljom najvećem broju poduzetnika u trgovini. Istina, propisao je i iznimke, ali većina se u te iznimke ipak ne može uklopiti. Pod parolom da treba spriječiti izrabljivanje radnika koje se za rad nedjeljom navodno ne plaća krije se nešto drugo. Jer, zašto ne bi imale pravo raditi male obiteljske trgovine (gdje se vlasnika štiti da ne bi izrabljivao sam sebe) i zašto je popis iznimki napravljen tako? Naime, izgledno je da u kratkom vremenu postane sporno što je to zatvoreno područje zračne luke, luke, pristaništa, kolodvora ili benzinske postaje, odnosno da jednom administrativnom mjerom nositelji prava na tim lokacijama postignu monopol i uz pomoć zakonodavca navodno izrabljivaju radnike koje se tom mjerom navodno štiti.

Vrijeme će pokazati priličnu promašenost zakonskih ograničenja, a posebno djeluje čudno što pod parolom turizma ljeti radnici nisu zaštićeni od rada nedjeljom ni tamo gdje od turizma nema ni ‘t’. Napokon, najavljenje traženje zaštite od Ustavnog suda (posebno od strane velikih trgovačkih lanaca), koja možda i stigne, ali je teško vjerovati da bi se to moglo dogoditi u kratkom vremenu.

Zakon o golfu također je izazvao veliku buru. Treba priznati da je jako neobičajeno donijeti zakon baš o jednom sportu, odnosno vidu turističke ponude i pitati se zašto nema npr. zakona o skijanju. Ipak, za poduzetnike je taj zakon dobrodošao jer će im olakšati borbu s birokracijom, zato jer je unaprijed određeno da je gradnja igrališta za golf od posebnog interesa za Hrvatsku, što je važno u postupku izvlaštenja. No, nije zanemariva najava postupka kod Ustavnog suda s argumentom da je riječ o novoj nacionalizaciji i da je za klupske kuće, ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju predviđeno do 25 posto ukupne površine igrališta za golf, što neki tumače na način da je golf samo sredstvo urbanizacije, a ne cilj.

Zakon o osobnom identifikacijskom broju (OIB) predstavljen je kao nešto što će učiniti pravo čudo u sprečavanju korupcije i pranju novca. Teško je u to povjerovati jer su mjerodavna tijela i dosad imala mogućnosti kvalitetnog uvida u tokove novca i imovinsko stanje bilo kojeg subjekta. Ni OIB neće spriječiti brojna prikrivanja pravog stanja koja nisu zabranjena, npr. putem tajnog društva. Treba vidjeti hoće li se obistiniti gotovo nevjerojatne najave da će postupak dodjele OIB-a ići brzo, već od 12. siječnja. Ono što je potpuno sigurno jest da je to novi trošak za poduzetnike, ako ništa drugo barem zbog izrade memoranduma i sličnog.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti je i prije primjene izazvao pravu malu revoluciju. Djeluje gotovo nevjerojatno da brojni liječnici (poduzetnici u zdravstvu) odbijaju naplaćivati participaciju, riskirajući pritom jako mnogo, od raskida ugovora pa do naknade štete. Promjena sustava na način da je prihvaćen princip koncesije može u praksi ojačati položaj liječnika, ali i ostati samo formalne naravi.

Paket kaznenog zakonodavstva (Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku) donio je velike promjene.

Ono što je za poduzetnike možda najvažnije je to što, ako netko počini djelo iz Uskokove nadležnosti, dolazi pod udar zakonske odredbe da je svu svoju imovinu stekao protupravno i da je treba oduzeti. Istina, moguće je dokazivati i suprotno, ali ozbiljno zabrinjava mogućnost da se oduzme bilo kakva imovina koja se nalazi kod počinitelju bliske osobe (uključujući rođake u trećem stupnju, ali i rođake u uspravnoj liniji, što je za obiteljsko pravo potpuno nova formulacija) već samo zato što je učinjeno vjerojatnim da je po bilo kojem temelju (znači i kupnji) kod te osobe.

Vrlo je vjerojatno da bi se kod neke veće investicije bilo prikladno zaštiti kupnjom preko pravne osobe, opet uz rizik kako bi to bio tumačeno. Zatrašuje i to što se uopće ne zahtijeva izravan promet s počiniteljem kaznenog djela, nego samo da je imovina sada kod srodnika, a između je moglo biti i drugih prometa. Uz puno razumijevanje za ono što je dovelo do te zakonske odredbe, za predvidjeti je brojne prijepore, pa bi bilo možda najbolje inicirati što hitniju provjeru ustavnosti tog rješenja kod Ustavnog suda, da se ne bi dogodili problemi nakon nekoliko godina.

Za poduzetnike koji se bave posredovanjem u prometu nekretnina, ali i za investitore generalno, kao i one koji žele prodati svoje nekretnine, važno je da formalno od 1. veljače više neće biti ograničenja za stjecanje nekretnina za državljane EU, a da je stvarno ograničenje već ukinuto jer se postupci kod Ministarstva pravosuđa obustavljaju. Za sve one, a ima ih, koji čuvaju svoje interne ugovore ovo je vrijeme da ih učine javnim i predaju poreznim upravama radi razreza poreza na promet nekretnina i sudovima radi uknjižbe.

Za svakoga je iznimno važan Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je doživio od 1991. već toliko promjena da je to prilično nevjerojatno. Poduzetnicima je važno pitanje prenajmene poljoprivrednog zemljišta, pri čemu su kazne ogromne za pravne osobe, a deset puta manje za fizičke. Za očekivati je da onaj tko se u to upusti prethodno prenese prava na fizičku osobu, baš iz razloga drugačijega prekršajnog tretmana. Važno je i što se u već zaključene ugovore na meće revalorizacija obveza pod prijetnjom raščlanjivanjem.

Zakon o obveznim odnosima mogao bi onemogućiti banke da jednostrano mijenjaju kamatne stope, što je očiti primjer povratnog učinka zakona koji Ustav iznimno dopušta, ali pod jako strogim uvjetima i nije baš sigurno da su u ovom slučaju ispunjeni.

Iako nije vezano uz formalnu promjenu propisa, primjena odredbi Zakona o obveznim odnosima vezana je uz aktualna događanja na planu kamata na kreditima. Trenutačno banke podižu ili samo najavljuju povećanje kamatnih stopa i općenito uvjeta kreditiranja, a HNB ih u tome pokušava ograničiti.

No, odredbama Zakona i baš dijela o ništetnim ugovornim odredbama pokrenut je postupak da se ništetnom utvrdi ugovorna odredba koja omogućava banci da jednostrano, bez ikakvih ograničenja, mijenja kamatne stope. Ako postupak završi na štetu banke, za očekivati je ne stotine nego tisuće sudskih postupaka i potpunu promjenu odnosa. Ne samo poduzetnici, nego i svi koji ili imaju kredite ili ih kane uzeti, trebaju pratiti razvoj događaja i nadati se da će sudovi i mjerodavno ministarstvo problem i značaj prepoznati i osigurati prioritet u uzimanju u rad. S obzirom na to da je riječ o čisto pravnom pitanju, moguće je postupak provesti u kratkom roku, uključujući i postupak žalbe, odnosno do ljeta 2009. Iako to sada zvuči kao znanstvena fantastika, to je prava prigoda pravosuđu da primjerom pokaže i dokaže da ima načina preventivno djelovati i osloboditi se ogromnog broja predmeta, zato jer će, nakon što sudovi zauzmu stav, stranke odnose sigurno uređivati izvansudski. Možda bi svoje mjesto tu mogao naći i zakonodavac vjerojatnim tumačenjem na koje se ne bi čekalo godinama.