Odnosi najvažnijih valuta

Iako svi analitičari argumente za stabilnu kunu traže u instrumentima HNB-a, nisu svi jednodušni. Jedan iskusni ulagač na deviznom tržištu očekuje tečaj od 8,5 kuna za euro. Opet su svi konci obrane kune u rukama samo jedne institucije – HNB-a.

Ako se tko kladio na ovogodišnji pad vrijednosti kune, mogao bi doista dobiti okladu. Ove će se godine prvi put od stabilizacijskog programa, dakle nakon 14 godina pritisaka na rast vrijednosti kune, voditi bitka za očuvanje njene vrijednosti. Prvi novogodišnji potez HNB-a pokazuje da će to biti jedna od najvažnijih zadaća. Zbog očuvanja stabilnosti tečaja i ograničenja deprecijacijskih pritisaka, Savjet HNB-a odlučio je povećati stopu izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve, koja se izvršava u kunama, s 50 na 75 posto.

U HNB-u procjenjuju da će to rezultirati povećanjem kunske obvezne pričuve za oko 5,8 milijardi kuna. Ozbiljnost situacije potvrđuje i guvernerovo upozorenje bankama. HNB je spreman angažirati sva raspoloživa sredstva kako bi povećao kunsku likvidnost i poduzećima olakšao refinanciranje. Ali samo uz jedan uvjet – stabilan tečaj! Budu li se ove godine događale tečajne oscilacije koje nemaju uporište u gospodarskim zbivanjima, guverner Rohatinski im je prijepetio da će HNB braniti stabilnost tečaja svim raspoloživim mjerama – ne samo deviznim pričuvama nego i upravljanjem kunskom likvidnošću.

Za obranu tečaja HNB će angažirati devizne pričuve, koje sada iznose 9,4 milijarde eura bruto. Maksimum su dosegnele u svibnju prošle godine (10,1 milijardu eura), ali u pet mjeseci, do listopada 2008. pale su na 9,4 milijarde. Devizne će pričuve poslužiti i za kreiranje dodatne likvidnosti, posredno za smanjenje deficita platne bilance, i za obranu tečaja. Za to se planira iskoristiti oko milijarda eura. Budući pritisci tražili pad pričuva veći od toga, to bi utjecalo na rejting zemlje u inozemstvu i HNB bi, tvrdi guverner, Vladi predložio da potraži pomoć MMF-a.

Pritisci će na slabljenje kune ove godine biti višestruki. Trebat će vratiti 11 milijardi eura inozemnog duga i to uz manjak izravnih inozemnih ulaganja, pad doznaka iz inozemstva, očekivano lošiju turističku godinu i manjak devizne zarade te uz manjak prihoda od privatizacije. Budući da nema priljeva deviza, rast će potražnja za eurima što, posredno, domaćoj valuti smanjuje vrijednost.

Unatoč tomu, većina analitičara vjeruje da će HNB uspješno održati kunu manje-više stabilnom. Hrvoje Stojić, voditelj ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke očekuje da će kuna u 2009. biti slabija, ali ne dramatično. Očekujem tečaj kune oko 7,4, a to je slabljenje za 2,5 posto, što u odnosu na valute drugih zemalja u okruženju nije previški pad. Naime, u prošloj godini neke istočnoeuropske valute, poput poljskog złota i srpskog dinara oslabile više od 20 posto, a to nije izgledan scenarij za kunu – smatra Stojić.

Branimir Britvić iz PBZ-a kaže da HNB ima dovoljno pričuva da održi tečaj u granicama koje neće nepovoljno utjecati na stanje u zemlji. Očekuje da će se kuna kretati između 7,15 i 7,30 za euro uz poneka ‘iskakanja’. Iako su pritisci na devalvaciju veliki, kamatni diferencijal, smanjenje repo aukcija, očekivani oporavak tržišta kapitala u EU, stabilizirat će devizno tržište.

I mali ulagači zarađuju na tečajnoj različici. Iako su najveći kupci i prodavatelji deviza na domaćem tržištu banke, devizama (špekulativno) trguju i ostali domaći i inozemni značaj. Čak i više nego dionicama. Jedan mali poduzetnik iz Kaštela Starog ulaže na deviznom tržištu i, kao što sam kaže, ‘igra se’ dolarima, eurima, jenima… već šest godina, dok je na tržištu kapitala samo godinu dana.

Kako će se ove godine kretati ostale valute? Mario Tomljanović, analitičar Admiral ulaganja i koautor prve hrvatske knjige o Forex tržištu, smatra da će američki dolar biti valuta na kojoj će se moći najviše zaraditi u ovoj godini. Očekujemo pad eura koji će početi ili je već počeo testiranjem razine oko cijene 1,5, a nakon toga potencijalan je scenarij njegov pad do vrlo malih vrijednosti u odnosu na dolar u razdoblju od tri do četiri godine.

Nažalost, nismo bili pošteđeni sindroma realnog rasta vrijednosti kune. U uvjetima neravnoteže bilance plaćanja kao što je slučaj u Hrvatskoj, kada intervolutarna vrijednost kune ne odražava realne odnose kupovne snage domaćih i inozemnih valuta, jaka je kuna onemogućila izvorno orijentiranom sektoru ostvarenje primjerenog profita što je, uz tadašnje visoke kamate, rezultiralo nekonkurentnošću domaćega gospodarstva na svjetskom i domaćem tržištu.

Rješavanje problema precijenjene kune zato iziskuje istodobno rješavanje neravnoteže u našoj mikro i makrosektori. Sreća je u nesreći za kunu izostanak nekih razvijenih financijskih instrumenata vezanih uz tečaj koji bi mogli utjecati na nepovoljna kretanja, kao što je to slučaj u drugim zemljama koje zajedno čine tržište zemalja u razvoju.

Novim Zakonom o tržištu kapitala predviđena je i mogućnost kotiranja izvedenica vezanih uz valute na burzi, za razliku od već postojećih OTC izvedenica koje standardno u ponudi imaju naše najveće banke. Ipak, smatram da neće tako brzo doći do uvodenja valutnih izvedenica u standardnu burzovnu ponudu, zato što to zahtijeva visok stupanj zrelosti tržišta i prihvaćanja izvedenica ne samo na strani potražnje, već i ponude od ovlaštenih financijskih institucija.

Iako svi analitičari argumente za stabilnu kunu traže u instrumentima HNB-a, nisu svi jednodušni u ocjeni klizanja kune. Jedan mali, ali već iskusni ulagač na deviznom tržištu očekuje da će kuna devalvirati najmanje na 8,5 kuna za euro. Zbog potrebe da se više nego dosad koriste devizne pričuve, pita i samog sebe i nas hoće li se one toliko iscrpiti da će država morati upotrijebiti štednju građana za spas likvidnosti i rejtinga zemlje?