Početak teške godine

Nema sumnje da će 2009. godina biti iznimno teška za domaće gospodarstvo, ma koliko nas neki analitičari tješili da će Hrvatsku kriza samo okrznuti. Bio bi svojevrsni presedan da visokozadužena zemlja s velikim deficitom bilance plaćanja, nekonkurentnim gospodarstvom i previsokim udjelom javnog sektora u BDP-u prođe kroz razdoblje globalne recesije tako glatko.

Da nas čeka uistinu teška godina pokazuju posljednje procjene prema kojima je domaći gospodarski rast u trećem prošlogodišnjem kvartalu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, usporen na 1,6 posto, s 3,4 posto ostvarenih u drugom prošlogodišnjem tromjesečju i 5,1 posto ostvarenih u trećem kvartalu pretpostavlja godine. Pritom vrijedi spomenuti da se nastavak usporavanja rasta ili čak pad BDP-a očekuje i u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu.

Osim toga, domaći su poduzetnici u devet prošlogodišnjih mjeseci ostvarili 3,2 milijarde kuna ili 8,8 posto manju bruto dobit u odnosu na isto predlansko razdoblje. Naime, poduzetnici su ostvarili 29,4 milijarde kuna bruto dobiti u odnosu na predlanskih 32,6 milijardi, pokazujući posljednji podaci Fine. Tako su oni tijekom tri prošlogodišnjih kvartala ukupno upriličili 507,7 milijardi kuna, dok su im rashodi iznosili 478,3 milijarde kuna.

Prema istom predlanskom razdoblju, prihodi su im porasli 11,2 posto, što je manje od ukupnih rashoda, koji su rasli 13,8 posto. Upravo je to razlog što je pogorsana ekonomičnost poslovanja poduzetnika, koji su na 100 kuna rashoda ostvarili 106,15 kuni prihoda, što je bilo 1,52 kune manje nego u prvih devet mjeseci 2007. godine.

Da bi spriječili snaženje nelikvidnosti, u HNB-u su očekivano reagirali. Naime, ukidanjem obvezne granične pričuve, smanjenjem opće stope obvezne pričuve sa 17 na 14 posto te intenziviranjem operacija na otvorenom tržištu i intervencijama na deviznom tržištu s jedne, te isključivanjem blagajne banaka iz održavanja obvezne pričuve s druge strane, HNB je tijekom posljednjih tri mjeseca oslobodio neto likvidnost bankovnog sustava u iznosu od oko 1,1 milijardu eura te oko četiri milijarde kuna.

Doda li se tome najavljeni smanjenje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 28,5 na 25 posto, ukupno je oslobodena likvidnost kojom Središnja banka nastoji ublažiti učinke prenošenja svjetske financijske krize na Hrvatsku u visini od oko 17 milijardi kuna. To je ekvivalent gotovo trećine postojeće razine novčane mase ili oko osam posto ukupnih likvidnih sredstava u zemlji.