Burze

Kalendarski je početak godine donio lagani oporavak domaćoj burzi iako se već sada osjeća da će gospodarska kriza na ovim prostorima tek kulminirati u nadolazećim mjesecima. Kao primjer usporavanja domaće potrošnje mogu se navesti kretanja na domaćem kreditnom tržištu. Naime, ukupni su krediti banaka potkraj studenoga prošle godine iznosili 239,52 milijarde kuna, što je bilo 13,11 posto više nego godinu prije, i to u prvom redu zahvaćajući rastu kredita trgovačkim društvima. No, u isto su vrijeme krediti građanima, koji su u ukupnom iznosu bili veći od zajmova poduzetničkom sektoru, rasli znatno sporije, što ukupno na očekivano usporavanje potrošnje kao glavnog generatora rasta BDP-a.

Osim toga znatno se pogoršala solventnost domaćih pravnih osoba. Tako su prema stanju na kraju studenoga prošle godine zbog nepodmirivanja dospjelih obveza u roku od 60 dana neprekidno bile blokirane 1.944 pravne osobe. Pritom je iznos dospjelih nepodmirenih obveza tih tvrtki bio 702,2 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje 2007. broj blokiranih pravnih osoba povećao se 28,8 posto, a iznos njihovih nepodmirenih obveza neprekidna trajanja do 60 dana čak 65,9 posto.

Usprkos tomu likvidnost cijelog sustava još je ostala zadovoljavajuća, na što je najbolje upozorila HNB-ova prošlostijedna odluka o izostanku još jedne obrnute repoukcije.

Naime, prvi su dani ove godine na domaćem tržištu novca prolazili u znaku snižene potražnje i niskih kamatnih stopa, ali već se sljedećeg tjedna, kad počinje novo razdoblje izdvajanja obvezne pričuve, očekuje ponovni rast kamata. Što se pak situacije na dugi rok tiče, kamate su neznatno poskočile zbog prošlostijedne odluke HNB-a o obveznoj pričuvi kojom je radi očuvanja stabilnosti tečaja, odnosno ograničavanja deprecijacijskih pritisaka na kunu u odnosu na euro, Savjet HNB-a donio odluku kojom se obraćunani devizni dio obvezne pričuve u kuna povećava s 50 na 75 posto.

Razloga za skori optimizam ne daje ni prošlostijedna najava iz bohitetne kuće D&B, koja je u svom izvješću za siječanj zadržala ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske DB3c, umjerenog rizika za ulaganja, no u izvješću je pritom navela i kako nije isključeno da bi se ta ocjena sljedećih mjeseci mogla sniziti.

Usprkos tomu što je Hrvatska pošta nedavno dokapitalizirala HPB, u prošlom je tjednu dionica HPB-a izgubila na vrijednosti 15,23%, završivši tjedan na razini cijene od 2.500 kuna za dionicu. Da podsjetimo, 22. prosinca HP je uplatio u dopunski kapital HPB-a 110 milijuna kuna. Tako je HP uskoro HPB-u posebnim oblikom dugoročnog depozita, tzv. hibridnim instrumentom, koji se u sklopu izračuna jamstvenog kapitala tretira kao dopunski kapital. Kako su hibridni i podređeni instrumenti podložni i ograničenjima izloženosti kreditnih institucija, iz njih se mogu izvesti i grube računice o daljnjem potencijalu tog izvora kapitala. Iz njih proizlazi da bi HP mogao ubuduće ojačati HPB iznosom od najviše tristotinjak milijuna kuna dopunskog kapitala.

U prvome je ovogodišnjem radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex zabilježio snažan rast. Naime, njegova vrijednost prošli tjedan porasla 6,33%, odnosno sa 1.722,25 na 1.831,29 bodova, i to zahvaljujući relativno snažnom rastu gotovo svih dionica sastavnica indeksa. U isto vrijeme obveznički je indeks Crobis zabilježio priličan pad, 1,47% na tjednoj razini. Tako je Crobisova vrijednost u prethodnom tjednu smanjena s 90,62 na konačnih 89,29 bodova.

Za prošlu se godinu, 2008., kad je riječ o koncernu Končar, može reći da je bila najuspješnija do sada. Naime, prema procjenama Uprave, očekuje se da će konsolidirana dobit Grupe prije poreza za prošlu godinu biti 133,7 milijuna kuna, a neto dobit Grupe nešto manja; trebala bi se kretati na razini od 112,1 milijuna kuna (43,58 kuna po dionici). Vrijedi spomenuti da će udio manjinskih interesa u neto dobiti Grupe biti otprilike 26,9 milijuna kuna, a udio vlasnika matice trebao bi biti 85,2 milijuna kuna.

Pritom bi prihodi od prodaje Končara za prošlu godinu trebali biti na razini od 2,8 milijardi kuna (+9,7%), a najveći njihov dio, očekivano, bit će ostvaren u segmentu energetike i transporta (82%). Znatan dio prihoda od prodaje realiziran je na inozemnim tržištima (46%), i to od 1,3 milijardi kuna, a najvažnija Končarova tržišta i dalje su BiH, Slovenija, Njemačka, Makedonija, Srbija. I ova bi godina trebala biti uspješna za Končar, bar sudeći prema stanju ugovorenih poslova s kraja prethodne godine. Naime, to se stanje procjenjuje na 3,5 milijardi kuna, što je otprilike dva posto više od stanja s početka 2008. godine. Također vrijedi istaknuti da se po-krivenost uvoza izvozom zadržala na visokoj razini, i to s koeficijentom dva.

Od najvažnijih Končarovih poslovnih postignuća u prošloj godini vrijedi svakako spomenuti ugovor za proizvodnju i isporuku prototipnog niskopodnog elektromotornog vlaka za Željeznice Federacije BiH, zatim postavljanje vjetroagregata snage jedan megavat na lokaciji Pometeno pokraj Splita, što je koincidiralo i s osnutkom novoga trgovačkoga društva Končar Obnovljivi izvori d.o.o.. I tijekom sljedeće godine Končar će nastaviti s investicijama u toj domeni poslovanja s obzirom na to da je na istoj lokaciji planirana gradnja vjetroelektrane snage 16 megavata.

Prema Hanfinim podacima za jedanaest mjeseci prošle godine imovina domaćih fondovskih industrija pala je s rekordnih 30 milijardi kuna, koliko je bila potkraj listopada 2007. godina, na nešto manje od deset milijardi kuna, po čemu ispada da je u samo godinu dana izbrisano više od dvije trećine vrijednosti imovine.

Pritom je imovina nekih društava za upravljanje smanjena ispod zakonom dopuštenog minimuma. Naime, prema čl. 93. Zakona imovina fonda ne smije pašti tri uzastopna mjeseca ispod razine od pet milijuna kuna jer se u suprotnom pokreće proces likvidacije fonda, a takvu bi sudbinu prema Hanfinim podacima s kraja studenoga moglo doživjeti čak sedam domaćih fondova. Tako su se prema Hanfinim podacima za studeni 2008. godine ispod zakonskog minimuma našla dva fonda pod upravljanjem Platinum Investa – Platinum Blue Chip i Platinum Jugoistočna Europa.

U isto vrijeme dosad se još jedno društvo nije obratilo Hanfinom Interventnom fondu, kojim upravlja investicijsko društvo InterCapital. U sličnoj situaciji kao Platinum našao se i MP Invest, čija su se čak tri fonda našla ispod dopuštenog minimuma.

Naime, za ovu je godinu planirana dobit prije oporezivanja u iznosu od 142,6 milijuna kuna, što znači da bi neto dobit koncerna u sljedećoj godini mogla biti 118,8 milijuna kuna, što je za oko šest posto više nego u 2008. godini. Pritom bi manjinskih udjelima koncerna pripalo otprilike 33,4 milijuna kuna, a udio vlasnika matice u dobiti Grupe, prema procjenama kompanije, mogao bi biti 85,4 milijuna kuna, dakle otprilike na razini ostvarenja iz 2008. godine. Što se tiče poslovnih prihoda, u Končaru su planirali prihode od prodaje na domaćem tržištu od 1,5 milijardi kuna, a na inozemnim tržištima otprilike 1,3 milijarde kuna, odnosno četiri posto više od procjene za 2008. godinu.