ngu manje Sanadera i krize

Financijska je kriza svoje pipke protegnula i do hrvatskoga gospodarstva. Izravno je utjecala na drvnu i automobilsku industriju, ali posredno i na zapošljavanje studenata. Mnoge tvrtke, naime, zbog smanjenog obujma poslovanja više ne trebaju studente kao dodatnu radnu snagu. Među onima koji su osjetili utjecaj krize, a za svoje su se poslovanje koristili studentskom radnom snagom, jesu i pružatelji usluga cateringa.

Većina tvrtki za catering studente uzima da bi za njih obavljali fizičke poslove kao što su utovar, istovar i prijevoz robe, ali i za posluživanje hrane, i to kad se radi na velikim poslovima za koje nisu dovoljni njihovi zaposlenici ili kad istodobno moraju ‘pokriti’ više domjenaka, pa im manjka radne snage. Korist od rada obostrana je jer studenti povremenim radom popunjavaju uvijek tanak vlastiti proračun i budžet, a tvrtke dobivaju dostupnu pomoćnu radnu snagu. Među tvrtkama koje se koriste studentima kao pomoćnom radnom snagom jest i Catering Majetić.

• Zbog recesije sve rjeđe uzimamo studente jer ih sada jednostavno manje trebamo. U prosincu prošle godine bilo je manje domjenaka nego prijašnjih godina, zbog čega smo trebali manje studenata kao ispomoć. Kako stvari stojte, čini se da ćemo ih i u bliskoj budućnosti trebati manje – objasnio je voditelj Logistike u Cateringu Majetić Goran Martinko.

Zbog manjeg broja domjenaka Catering Majetić uspijeva većinu poslova pokriti sa svojih 130 zaposlenika. Unatoč tomu što je u prosincu bilo manje domjenaka nego proteklih godina, još vlasta potražnja za studentskom radnom snagom. Tvrtke u pravilu studente zapošljavaju na nekoliko sati, odnosno na onoliko sati koliko pojedino okupljanje (domjenak, svadba i slično) traje, i plaća ih po satu. Tako mogu zarađivati od 25 do 40 kuna po satu, ovisno o tome za koji catering rade, ali i koliko iskustva imaju jer se bolje plaćaju oni studenti koji poslužuju hranu. Među tvrtkama koje se bave cateringom i upotrebljavaju studente kao i ispočetka jest i Catering Ivić.

• Trenutačno imamo manje posla nego inače, ali očekivali smo da će biti još gore. Zbog toga nam i manje trebaju studenti, koje uzimamo da obave pomoćne poslove. Angažiramo ih kad radimo veće poslove koje ne uspijemo pokriti sa svojim zaposlenicima. Imamo i bazu podataka s popisom studenata koji rade za nas; njih zovemo kad imamo viša posla jer imaju iskustva. No i među studentima koji rade za nas ima fluktuacije, pa nam povremeno dolaze raditi novi, ali postoji stalna ekipa koja zna kako se obavlja posao. Osim što ima iskustva, pomaže da se posao bolje obavi, o čemu ovisi i plaća – objasnio je Robert Ivić iz Cateringa Ivić.

Osim Cateringa Ivić i u Maxi cateringu studenti su dodatna radna snaga, ali samo u slučaju viška posla.

Studenti koji za vrijeme studiranja odluče zaradivati novac radeći kao ispomoć u cateringu s vremenom mogu zaradivati sve više novca jer imaju i više iskustva, ali i poslodavci im više vjeruju. Jedan od studenata koji već godinama povremeno radi kao ispomoć u cateringu jest i Petar Blažević.

• Prošle je godine bilo manje domjenaka, a tako i manje posla za nas studente. Ja već dvije godine povremeno radim kao ispomoć na raznim domjencima. Najviše posla ima oko Nove godine i Božića. Ima raznih poslova; nekad se radi mnogo, pa se spada s nogu, a nekad, kad se na domjenku ne pojavi onoliko ljudi koliko ih se planiralo, sve prođe ležerno. Upravo sam ovih dana radio na Snježnoj kraljici. Bilo je naporno, od sedam sati ujutro do pet sati ujutro idućeg dana, ali sam zato zaradio 700 kuna. Nadam se da će za mene biti posla i na domjencima koji se planiraju u sklopu Svjetskoga prvenstva u rukometu – objasnio je student Petar Blažević. Slična iskustva u radu u cateringu ima i student Mario Antolović.

• Na domjencima se može dobro zaraditi, i to me drži u tom poslu. Zgodno je uza studiranje raditi samo nekoliko sati i zaraditi za džeparac, a posao nije toliko naporan. Otkad sam prije godinu i pol dana došao studirati u Zagreb, radim kao ispomoć u cateringu, skupljam prljavo posude i utovarujem te istovarujem robu. Nije ni loše što je većina poslova oko Nove godine, kad nema obaveza na fakultetu. Katkad odradim i vikende, kad je više posla na svadbama, što je dobro plaćeno, a ne pate moje fakultetske obveze. Moram priznati da sam ove blagdanske sezone osjetio manjak posla, ali nadam se da tako neće biti i ovu godinu jer mi prihodi koje zaradim konobarenjem dobro dođu – objasnio je student Pravnog fakulteta iz Zagreba Mario Antolović.

Zaradu od rada u cateringu u studiranje ulaže Marin Pavlović.

• Preko Studentskog servisa obavljam različite poslove jer mi treba novca za studiranje. Među tim poslovima je i povremeno konobarenje za tvrtke za catering. Posao nije loš, pogotovo kad se okupi dobra ekipa, pa vrijeme brzo prođe, a može se i dobro zaraditi. S obzirom na to koliko se studente plaća za druge poslove, sugurno se isplati raditi za catering tvrtke. Većina domjenaka ne traje predugo, pa se u kratkom vremenu može zaraditi jednako kao radeći cijeli dan slabije plaćen posao. Neki moji kolege dosta rade preko Studentskog servisa, i zbog tih su poslova zapostavili studiranje, ali ovakav posao ostavlja dovoljno vremena za predavanja i učenje, a ipak se uspije nešto i zaraditi. Ne sviđa mi se što sada ima manje posla za nas jer ću, nastave li stvari ovako teći, morati raditi slabije plaćene poslove koji će mi uzeti više vremena – izjavio je student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marin Pavlović.

Kako god okrenuli, za sada postoji potreba za studentskim radom u cateringu iako je zbog krize sve manja. Poslodavci s jedne strane dobivaju motiviranu radnu snagu kojoj nije problem raditi nekoliko sati jer ne ovisi izravno o tom novcu, a studentima se pruža izvrsna prilika za dobru zaradu od povremenog posla.