Pravda za sve

Ucjenjivanje stranaka u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu, a vjerojatno i u drugim sudovima u Hrvatskoj, omogućuju zakonske odredbe svjesno i namjerno formulirane tako da suce i sudske referente potiču na samovolju i korupciju.

Kao što sam najavio u prošlom broju, evo slučaja čitatelja (podaci u redakciji) kojega su pokušali ucijeniti u Gruntovnici, tj. Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu. Tražili su od tog čitatelja – ako želi da se njegov predmet napokon počne rješavati – da potpiše izjavu kako se neće žaliti na postupak u kojemu u prijašnjih nekoliko godina na njegovu prijedlogu za upis vlasništva nitko nije ništa radio.

Takvi postupci sudskih službenika dovode u pitanje vjerodostojnost isprava iz zemljišnih (vlasničkih) knjiga u Hrvatskoj. Najgore je pritom što takvo neetično ponašanje sudskih službenika zapravo nije nezakonito, što upozorava na nužnost kompetentnih promjena propisa o zemljišnim knjigama.

Spomenuta učena dogodila se prije dva i pol tjedna, kad je čitatelj došao u Gruntovnicu pitati zašto dosad nije dobio rješenje o upisu u zemljišne knjige. Referentica mu je objasnila da je njegov prijedlog za upis odbaćen jer je bio nepotpun. Zašto čitatelju nije dostavljeno rješenje o odbacivanju, referentica nije znala objasniti. Ne bi se smjelo dogoditi da stranci kažu da su poštušali dostaviti joj rješenje i da dostava nije uspjela, a da dostavnice o neuspjelom dostavu nema u spisu.

Samovolja službenika dovodi u pitanje vjerodostojnost zemljišnih knjiga, a omogućuju je četiri zakonodavne faknarije u ‘izmjenama i dopunama’ Zakona o zemljišnim knjigama iz 2004. i 2007. U prvoj izmjeni Zakona o zemljišnim knjigama (NN 100/04), u članku 109. dodane su stavke 6. i 7. kojima je propisano da će sud odbaciti nekompletan prijedlog za upis vlasništva i da se odbačeni nekompletni prijedlog nakon dopune može podnijeti ponovno, ali ne više pod starijim brojem, nego pod novim (redoslijedom rješavanja).

Tri su podvale u tim dopisanim odredbama. Nepotpune prijedloge sud odbacuje i statistički prikazuje kao rješene premda se nije riješilo ništa, jer svi nepotpuni prijedlozi bit će dopunjeni i ponovno podneseni na upis. I druga je u tome da, primjerice, za prijedlog za upis podnesen 2005. koji je bio nepotpun i sud ga je odbacio stranka dozna dvije-tri godine poslije.

Četiri zamke

sud odbacuje nekompletan prijedlog za upis vlasništva
odbačeni nekompletni prijedlog nakon dopune dobiva novi broj (redoslijed)
propisana obveza dopune nekompletnih prijedloga za vrijeme ‘sudske ferija’
sud iznimno može (znači i ne mora) pozvati predlagatelja da dopuni nepotpuni prijedlog za upis

I nakon toga stranka podnosi novi upotpunjeni prijedlog koji ‘dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu pripada prema času kad bude podnesen’. To znači da je moguće i da se u međuvremenu podnese drugi zahtjev i da taj zahtjev ima prvenstvo.

No najprozirnija je treća podvala. Izmjene Zakona objavljene su 20. srpnja 2004. i stupile su na snagu 28. srpnja. A u članku 10. tih izmjena kaže se da su nekompletne prijedloge za upis zaprimljene do stupanja na snagu toga zakona podnositelji dužni upotpuniti u roku od 30 dana.

U razdoblju tzv. sudskih ferija, od 28. srpnja do 27. kolovoza 2004., većini stranaka i njihovih zastupnika, razumljivo, nije uspjelo ‘upotpuniti prijedloge u roku od 30 dana’. To nije smetalo da se na temelju te zakonske ‘faknarije’ odbaci više tisuća prijedloga i statistički lažno prikaže učinkovitost koje zapravo nije bilo.

I onda je u listopadu 2007. slijedila četvrta zakonodavna faknarija, nove izmjene Zakona o zemljišnim knjigama (NN 107/07). Njima je propisano da sud iznimno može pozvati predlagatelja nepotpunog prijedloga da dostavi isprave ako je nedostatak takvih prijedloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis.

Faknarija je u formulaciji ‘sud može’. To znači i da ne mora. Dvije su stranke podnijele nepotpun zahtjev, ‘simpatičnu’ će sud pozvati da upotpuni, a onu drugu neće i taj će se prijedlog odbaciti. I u oba je slučaja sve po zakonu. Lako je pretpostaviti kako stranke mogu steći ‘simpatije’, pokazuje to optužba gotovo devet mjeseci nakon već zaboravljene akcije USKOK-a ‘Gruntovec’.

Birokracija zazire od javnosti

U rubrici ‘Pravda za sve’ očito ću često biti prinuđen objašnjavati da ‘do zaključenja Lidera odgovor na novinarski upit nisam dobio’. To me neće obeshrabriti. Za mjesec, dva ili tri – birokracija će ipak morati odgovoriti na novinarski upit. Tek da se zna, pitanje o današnjoj temi uputio sam Nives Radišić, predsjednik Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu, još prošli tjedan, 15. siječnja, ali odgovora nema. Isti dan uputio sam upit i ministru Primorcu o otvorenom pismu u kojemu ga informatičari pozivaju na odgovornost zbog propusta u razvitku informatičke djelatnosti u Hrvatskoj i izostale normacije u javnoj nabavi softvera i povezanih usluga, o čemu ću pisati u idućem broju.