Burze

Protekli su tjedan obilježile nove negativne vijesti, no bilo je dosta i optimističnih tonova, posebno nakon inauguracije novoga američkog predsjednika Baracka Obame. Na domaćem tržištu kapitala situacija nije bila ništa bolja.

Desezonirani bruto domaći proizvod već je u trećem tromjesečju 2008. zabilježio kvartalni pad od 0,5 posto, a loši rezultati industrije i trgovine u posljednjim lanijskim mjesecima ukazuju da će i u četvrtom tromjesečju domaći BDP zabilježiti pad na kvartalnoj razini. Odredi li se recesija kao pad BDP-a u dva uzastopna kvarta, Hrvatska je ušla u recesiju. Time je upitan i ovogodišnji pročuvan pripremljen i donesen na temelju projekcije rasta od dva posto u tekućoj godini.

U skladu s lošim makroekonomskim prognozama za tekuću godinu i domaće se kompanije pripremaju za ta neizvjesna vremena. Tako je Magma tijekom prošle godine ostvarila konsolidirani prihod veći od milijarde kuna, što je 21 posto više nego u 2007. Pritom je lanac Turbo limač sa svojih 75 trgovina ostvario ukupni prihod u visini od 434,4 milijuna kuna, što je bilo 29 posto više u odnosu na prihode ostvarene godinu prije. Turbo sport, s 27 trgovina, ostvario je 200,3 milijuna kuna ili 20 posto više, dok je prihod 50 Magmini modnih franšiznih trgovina iznosio 274,2 milijuna kuna odnosno šest posto više nego godinu dana prije.

U kompaniji ističu da se pad kupovne moći potrošača počeo osjećati još u posljednjem kvartalu 2007. godine, no usprkos tome, Magmini su brendovi lani ostvarili stope rasta iznad očekivanja. No, njihov rast ipak nije uspio nadoknaditi gubitke ostvarene u lancu franšiznih trgovina. Stoga je proveden prvi dio restrukturiranja maloprodajne mreže u sklopu kojeg je u 15 trgovina promijenjen sadržaj, četiri su zatvorene, a otvoreno je 18 novih trgovina. Restrukturiranje maloprodajne mreže nastaviti će se i tijekom 2009. godine. U sklopu tog bit će zatvoreno 12 trgovina, dok će se u njih tridesetak promijeniti asortiman. Također, za ovu godinu u Magmini nisu planirali nikakve znatnije investicije, a njihov bi ukupni iznos prvi put trebao biti ispod iznosa amortizacije. Međutim, zahvaljujući restrukturiranju maloprodajne mreže i investicijama provedenim u dvije posljednje godine, tvrtka očekuje da će i u ovoj godini ostvariti rast prihoda veći od 20 posto u odnosu na 2008.

Jedan od većih prošlostjednih gubitnika bila je dionica DI Spačve, koja je na vrijednosti izgubila 17,55%, završivši tjedna na razini od 75,03 kune. Pritom je njome ostvaren vrlo skroman tjedni promet, koji je iznosio tek 2,5 tisuća kuna. Slaba likvidnost u trgovanju, uz istovremeni pad cijene dionice, ne iznenađuju, a s obzirom da je trenutna financijska kriza vrlo negativno utjecala na domaći drvno-prerađivački sektor. Naime, narudžbe su osjetno smanjene, pa su domaći drvoprađivači, pa tako i Spačva, izlaz iz trenutne situacije potražili u snižavanju proizvodnih troškova. Tako je Spačva još potkraj prošle godine otputistila 300 radnika zaposlenih na određeno vrijeme, a čini se da se loša situacija u skoroj vrijeme neće bitno poboljšati.

Prošlog je tjedna Hanfa zagrebačkoj Ingri dopustila javnom ponudom izdati 3,75 milijuna novih redovnih dionica ukupne vrijednosti 150 milijuna kuna, čime će se temeljni kapital ove građevinsko-infrastrukturne kompanije porasti sa sadašnjih 300 na 450 milijuna kuna. U prvome krugu pravo na upis dionica Ingre imat će svi postojeći dioničari, pri čemu će za svake dvije dionice koje su imali na datum 11. prosinca 2008. godine, imati pravo prvenstva pri upisu jedne novoizdane dionice. U drugome krugu ulagatelji će moći upisati dionice koje eventualno preostanu iz prvog kruga dokapitalizacije. Dioničice će se upisivati u Raiffeisen banci, a agenti izdaja su ICF Broker i RBA. Također, predmetno će se izdanje dioničica smatrati uspješnim bude li za upis i uplatu dionica upisano i uplaćeno 75 posto od ukupnog broja dioničica koje se namjeravaju izdati.

Ingra dokapitalizacijom namjerava financirati preuzimanje 25-postotnog udjela u trgovačkom centru Arena neslužbeno procijenjenog na oko 55 milijuna eura, a dio preostalih sredstava utrošit će se za nove turističke projekte na Jadranu. U Ingri očekuju dobar interes ulagača, bez obzira na loš sentiment na tržištu kapitala te smatraju da je sada pravo vrijeme za izdavanje novih dioničica. Pritom je prvi čovjek Ingre Igor Oppenheim istaknuo da dokapitalizacija nije ni u kakvoj vezi s dodjelom privremene uporabne dozvole za dvoranu Arena u Zagrebu, a niti s tužbom tvrtke Međimurje visokogradnja na ime ‘libijskog’ spora spočetka devedesetih. Cijena dioničica u dokapitalizaciji iznosit će 80 kuna po dioniči društva. Neki analitičari smatraju da će sve dioničice biti rasprodane u prvome krugu dokapitalizacije, iako podosta njih misli suprotno i iskazuju određene rezerve.

Inače, tijekom prvih devet mjeseci prošle godine Ingra d.d. je ostvarila 706,72 milijuna kuna ukupnih prihoda. Pritom su operativni prihodi kompanije porasli za 267,47 milijuna kuna na konačan iznos od 686,24 milijuna kuna, što u odnosu na isto razdoblje 2007. godine predstavlja porast od 63,80%. Dobit prije oporezivanja iznosila je 69,22 milijuna kuna, odnosno 19,87% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je devetomjesečna neto dobit iznosila 59,13 milijuna kuna.

Pritom se kod redovnih aktivnosti kompanije najveći udio prihoda odnosio na prihode od prodaje u zemlji, koji su iznosili 578,07 milijuna kuna, što je rast u odnosu na prethodnu godinu od čak 78,90%. Istočno navedeni se porast realizacije pozitivno odrazio i na operativnu dobit, koja je iznosila 62,69 milijuna kuna te je u usporedbi s istim razdobljem 2007. godine bila veća 108,27%. Time se i marža profitabilnosti iz redovnih aktivnosti povećala 27,3% u odnosu na usporedivo prethodno razdoblje.

Neto imovina pod upravljanjem mirovinskih fondova potkraj prošle godine dosegla je 23,54 milijarde kuna. Pritom je na mjesečnoj razini imovina mirovinskih fondova porasla 4,54 posto, dok je godišnji rast iznosio relativno skromnih 7,91 posto. Uspoređene radi, tijekom 2007. godine imovinski je godišnji rast iznosio 33,20 posto.

Najveći dio imovine mirovinskih fondova potkraj prošle godine zabilježen je u obveznim fondovima, a to u visini od 22,59 milijardi kuna ili gotovo 96 posto ukupne imovine mirovinskih fondova. Ostatak imovine nalazio se u vlasništvu dobrovoljnih mirovinskih fondova, te je na kraju prošle godine iznosio 948,04 milijuna kuna. Pritom se u otvorenim dobrovoljnim mirovinskih fondovima potkraj prošle godine nalazilo 799,67 milijuna kuna imovine, a u zatvorenim DMF-ovima, 148,38 milijuna kuna.

Inače, u OMF-ovima je potkraj prošle godine bilo učlanjeno nešto manje od milijun i 476 tisuća zaposlenih, što je 0,28 posto više nego potkraj studenoga prošle godine, dok na godišnjoj razini broj obveznih osiguranika tijekom 2008. godine povećao za 80 tisuća ili 5,73 posto. S druge strane, u dobrovoljnim je fondovima krajem prosinca prošle godine bilo 145,5 tisuća članova, što je za 30 tisuća ili 25,6 posto više nego godinu prije. Također, u zatvorenim je dobrovoljnim mirovinskim fondovima krajem prošle godine bilo učlanjeno 17,8 tisuća zaposlenih ili oko šest tisuća više nego potkraj prethodne godine.