Graditeljstvo i nekretnine

S obzirom na to da je i Vlada najavila stezanje remena, odnosno kresanje investiranja u velike infrastrukturne objekte, pitanje je koji će se projekti nastaviti, ali i u kojem opsegu. Prema svemu sudeći, pelješki će most još neko vrijeme biti samo nacrt na papiru, a tek će se vidjeti kojom će se brzinom nastaviti gradnja autocesta do krajnjeg juga Hrvatske. Iako dio građevinarima najavljuje tešku 2009., a dio vjeruje da će za građevinski sektor biti slična 2008., neke brojke su, ipak, ohrabrujuće. Tako je vrijednost radova u prvih 11 mjeseci prethodne godine bila tri milijarde kuna viša nego u istom razdoblju 2007. Iako se utjecaj financijske krize na Hrvatsku počeo osjećati u 2008., njezine će se posljedice vjerojatno osjećati i cijelu cijelu 2009.

Većina poznavatelja građevinske djelatnosti misli da velike građevinske tvrtke neće imati većih problema jer one mogu u slučaju nedostatka posla na domaćem tržištu raditi u inozemstvu. No u opasnosti su male i srednje građevinske tvrtke, većinom orijentirane na domaći tržište.

Velike građevinske tvrtke s druge strane, osim što imaju mogućnost izlaska na strana tržišta, imaju i kapacitete za rad na stanogradnji, ali i velikim državnim infrastrukturnim projektima. U jednoj od važnijih domaćih građevinskih tvrtki Konstruktoru misle da tekuća godina ipak neće biti slabija od 2008.

• Zasad radimo na poslovima koje smo ugovorili prije. Vjerujem da bi ove godine sve trebalo biti u redu. Ne vjerujem da će tekuća godina biti slabija od protekle. Treba se orijentirati na velike državne infrastrukturne projekte, ali i raditi za tržište nekretnina, tako da jedan sektor može izvući drugi bude li potrebno – objasnio je predsjednik Uprave Konstruktora Željko Žderić.

S obzirom na to da je država dosad bila glavni investitor u niskogradnji, a ove će godine morati vraćati velike rate vanjskog duga i vjerojatno će imati probleme u punjenju proračuna zbog manje potrošnje, građevinski bi sektor eventualno mogli izvući povoljniji krediti banaka i ponovno budjenje tržišta nekretnina. Ali takav je scenarij najvjerojatnije nemoguć u današnjim uvjetima. Realniji scenarij govori da će kamate i u ovoj godini ostati visoke i da građani neće lako dozvoliti do stambenih kredita, a država će smanjiti ulaganja u velike infrastrukturne projekte, odnosno niskogradnju.

• Ove će se godine vjerojatno smanjiti investicije u niskogradnju, a dio je razloga u tome da se država više ne može zaduživati. Stoga će biti manje novca za infrastrukturne projekte. S druge strane, gradnja stanova ovisi o potpori bankarskog sektora. Drugima riječima, stanove će se graditi ako nas banke poduprnu – kaže član Uprave Viadukta Damir Kezele.

Dobar dio većih domaćih građevinaru u slučaju lošije situacije na domaćem tržištu izlaz će potražiti na inozemnim tržištima. Jedna je od mogućnosti i prikupljanje svježega kapitala na burzi, što je najavila Ingra. U toj tvrtki planiraju izdati nove dionice i prikupiti otprilike 150 milijuna kuna da bi mogli realizirati svoje projekte.

• U 2009. građevinski će sektor teško izbjeći teškoće koje su dio globalne krize. Ingra nastavlja svoj razvojni ciklus sudjelovanjem u velikim projektima u zemlji i inozemstvu. Očekujemo da ćemo na svim tržištima uspješno raditi i u poslovima s državom i s privatnim sektorom. Također nastavljamo i svoje glavne projekte u kojima na stupamo kao razvojni investitor, dakle gdje sami osiguravamo i investirane. U vremenima krize često je upravo država velikim projektima osiguravala zaposlenost i nastavak poslovne aktivnosti, pa smatramo da bi se slična logika mogla slijediti i sada. Hrvatska, a pogotovo zemlje jugoistočne Europe, i dalje itekako imaju potrebu za razvojem infrastrukture – objasnili su iz Ingrinih korporativnih komunikacija.

Na koju god stranu okrenuli priču, 2009. će pokazati koje su tvrtke dovoljno snažne da opstanu na domaćem tržištu ili pronađu poslove u inozemstvu i na taj način kompenziraju mogući manjak posla u Hrvatskoj. Iako se na tržištu prodaje manje stanova nego prijašnjih godina, oni se ipak prodaju, a tvrtke koje će uz primjerenu kvalitetu moći ponuditi i dobru cijenu uspjeh će prodati sagrađene stanove i za njih će biti posla i u 2009. Unatoč tomu što se najavljuje rezanje troškova, ni država neće moći potpuno zauzaviti financiranje velikih projekata, tako da će se ipak morati graditi i u 2009. iako, vjerojatno, s manjim intenzitetom.

Aktualna plinska kriza pojavila se u Rusiji, zemlje s najvećim svjetskim zalihama tog energenta, i tako potaknula pitanje alternativnih izvora grijanja u takvim situacijama.

Schiedel upotrebljava koncept ‘tri plus jedan’ – riječ je o suvremenom, najboljem konceptu grijanja. S obzirom na iskustva da se ono ne bi smjelo oslanjati na samo jedan energent, posebice u vrijeme nesigurne opskrbe energijom, uvjetovane različitim utjecajima poput nestabilne opskrbe plinom, nedostatkom električne energije te različitim prirodnim katastrofama na koje utječu globalne klimatske promjene, Schiedelov koncept pokazuje niz prednosti. Taj je koncept prepoznat u nizu europskih zemalja, pa tako i kod nas, donošenjem propisa o obvezi projektiranja i ugradnje pričuvnog, odnosno sigurnosnog dimnjaka u višekatne stambene objekte.

Sigurnosni je dimnjak jedini preduvjet iskorištavanja alternativnih izvora grijanja jer omogućuje spajanje peći i tako osigurava grijanje i toplinu bar jedne prostorije u stanu u slučaju gubitka primarnog izvora energije. Da bi se u budućnosti osigurala neovisnost, ugodnost i sigurnost, o rezervnom dimnjaku u objektu valja razmišljati još u fazi izrade projekta.