U kategoriji malih banaka, prema klasifikaciji HNB-a, ukupno su 23 od 33 banke, koliko ih broji financijski sustav naše zemlje. Udjel svake od tih malih banaka manji je od jedan posto ukupne aktive te se one u svom poslovanju suočavaju s posve drugačijim problemima nego banke s većim tržišnim udjelom. Fokus mjera HNB-a, kojima se želi zauzdati prelijevanje globalne financijske krize na Hrvatsku, stoga je prije svega usmjeren na velike i srednje velike banke, no one u većoj mjeri pogađaju upravo male igrače na bankarskom tržištu.
Jedna od banaka koja se uspješno nosi s pritiskom moćnije konkurencije velikih te u posljednje dvije godine pokazuje zavidne stope rasta je i Imex banka. Ta relativno mala financijska institucija svoju renesansu doživljava u posljednjih nekoliko godina, što se poklopilo s dolaskom na njeno čelo Čede Maletića, bivšeg viceguvernera HNB-a. Banka je u tom razdoblju više nego udvostručila broj poslovnica (sa sedam na 15), a rast aktive iznosi više od 55 posto u odnosu na kraj 2006. Maletićev odgovor na pitanje zbog čega imaju tako dobre rezultate vrlo je jednostavan – brinemo se o tome da pružimo kvalitetnu uslugu svakome svom klijentu te volimo za sebe reći da smo ‘banka po mjeri’.
Iako je veličina banke nerijetko ograničavajući činitelj za stjecanje bolje tržišne pozicije, Imex je iz svoje veličine ili, točnije, sićušnosti u odnosu na najveće banke, napravio stanovitu komparativnu prednost. Naime, budući da nemaju snage i financijske moći velikih, male banke to mogu prevladati tako da svojim klijentima ponude ono što im veliki ne mogu, a to je posve individualan pristup svakome klijentu. Iako sve banke u svojim reklamnim sloganima ističu da svaki njihov klijent u lepezi proizvoda može pronaći nešto za sebe, u većini slučajeva to nije tako. Velikima su najvažniji najveći klijenti (ovih dana to je država ispred svih ostalih), a u slučaju da izgube nekoga od manjih, to i nije prevelika šteta jer nižim cijenama usluga vrlo brzo mogu pridobiti nove i nadoknaditi izgubljeno. Stoga i ne čudi Imexova orijentacija na štednju kao primarni izvor sredstava a, s druge strane, na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva u plasmanju kredita. Našavši svoju specifičnu nišu u malim poduzetnicima, Imex se zasad uspješno nosi s konkurencijom, a nastavi li tako i sljedećih godina mogao bi prerasti HNB-ovu klasifikaciju malih banaka.
Nastao kao štedno-kreditna služba, Imex svoj život kao banka počinje 1995., kad je dobio suгласnost od Narodne banke. Prva poslovnica otvorena je u Splitu, odakle vuku korijene i većinski vlasnici Ivka Mijić i Branko Buljan. Dugo su se na banku kao glavni dioničari naslanjale i tvrtke u posjedu vlasnika Imex trgovina i Trajektna luka Split, no potkraj 2008. iz vlasničke strukture odlaze tvrtke, a ostaju njihovi vlasnici kao glavni dioničari. Druga poslovnica otvorena je u Zagrebu, a nakon toga uslijedila je polaganja ekspanzija, najprije u Dalmaciji kao prirodnjoj bazi, a zatim i u ostalim dijelovima Hrvatske. No, prava ofenziva na bankovno tržište počela je s dolaskom Maletića, koji je u dvije godine otvorio sedam poslovnica, a tempo širenja poslovne mreže nastavit će se i u ovoj godini.
- Planiramo pokriti istočnu Hrvatsku otvaranjem poslovnica u Osijeku, a ovisno o prilikama i stanju na tržištu otvorit ćemo i poslovnice u Solinu, Makarskoj i eventualno u Karlovcu – objašnjava Maletić planove za kriznu 2009.
Adekvatnost kapitala ispod dopuštene
Iako se u usporedbi sa svojih prvih deset godina postojanja sadašnji rast Imexa može smatrati pretparanim, u banci ističu da je konzervativna politika osvajanja tržišnog udjela jedna od strateških okosnica u poslovanju. Mjerenje klasičnim pokazateljima poslovanja ta se izjava može smatrati istinitom, jer preliminarni pokazatelji poslovanja govore da je taj rast bio strateški dobro osmišljen te da agresivnim širenjem Imex nije ugrozio vlastitu stabilnost. Tako je bruto dobit veća 93 posto, rast aktive je 21,2 posto, plasmani su porasli 12 posto (maksimum prema regulama HNB-a), dok je rast depozita iznosio 17 posto.