Ograničenje kreditiranja Rohatinski ne razmišlja o podizanju limita

O tac moderne strategije, harvar- dski profesor i svjetski priznati stručnjak za područje konkurentske prednosti i natjecateljske strategije Michael E. Porter, 15. će svibnja gostovati u Zagrebu. Njegov prvi dolazak i predavanje za menadžere hrvatskih kompanija u sklopu poslovnog foruma organiziraju poslovni tjednik Lider i Veleučilište Vern’.

Portera u stručnim krugovima smatraju autoritetom za menadžment i konkurentnost jer je osim na mjestu strateškog savjetnika top menadžmentu brojnih kompanija, poput Procter&Gamble i Shella, radio i kao savjetnik brojnim svjetskim vladama, od SAD-a preko Irske, Indije, Saudijske Arabije, sve do Tajvana, Singapura i Tajlanda.

Autor je 18 knjiga i 125 članaka, a neki od njegovih poznatijih radova uključuju knjige ‘Konkurentna strategija: Tehnike za analizu industrija i konkurenata’ i ‘Konkurentska prednost država’. Koliko je cijenjen među svojim kolegama na Harvardu potvrđuje i činjenica da je upravo njegov rad bio povod osnivanju Instituta za strategiju i konkurentnost na Harvardu. Naime, taj je institut osnovan 2001., upravo s namjerom daljnog unaprjeđenja Porterova rada.

Njegov model pet sila, koji je razvio još 1979., poznat je svima koji se bave menadžmentom, kao jedan od prvih i najpoznatijih modela te vrste. Model koristi koncepte razvijene u ekonomiji industrijske organizacije te izdvaja pet sila koje određuju konkurentske intenzitet i kroz njega atraktivnost tržišta, pri čemu se pod atraktivnošću podrazumijeva industrijska profitabilnost.

Zanimanje za to što će Porter reći o strateškom planiranju nije sporno s obzirom na to da se Porterova predavanja koja drži na Harvardu o mikroekonomiji i konkurentnosti koriste na još 80 sveučilišta diljem svijeta u sklopu nastavnog plana, videosadržaja i podrške predavačima. Osim toga, Porter je razvio i vodi i ra-

Bankari od guvernera Rohatinskog pokušavaju iskamčiti podizanje letvice ograničenja kreditiranja s 12 posto naviše. U kuloarima se govori da će granica biti podignuta na 18 posto. Iako banke dosad nisu iskoristile to ograničenje (u sjećnju im je ostalo više od milijardu kuna neiskorišteno), slaba kuna briše razliku između dopuštenog i iskorištenog. No Rohatinski kaže da će o tome razmišljati samo ako se poduzeća uopće ne uspiju zadužiti u inozemstvu ili u slučaju kreditnog ‘cruncha’.

Uz to, pokazalo se da je to dobra kočnica za deprecijaciju tečaja, pa ako se banke budu i same brinule o stabilnoj kuni, HNB će im likvidnost puštati na repoaukcijama. Čim promjene politiku prema kuni, likvidnosti neće biti, kategoričan je guverner.